Tratinčice, kruzeri i smrad: Kajin napisao otvoreno pismo

Uoči preksutrašnje tematske sjednice Skupštine Istarske županije i Gradskog vijeća Pule o Kaštijunu, Damir Kajin poslao je otvoreno pismo. Gradonačelnik Buzeta i županijski vijećnik osvrnuo se i na zbrinjavanje otpada iz Gospića u Holcimovoj cementari u Koromačnu.

Na početku pisma Kajin podjeća da je Buzet u sustav Kaštijuna ušao kao ravnopravni suvlasnik. Smeđu kantu za biootpad grad je uveo 2023., dok kompostere dijeli već 20 godina. Te je godine, piše, odvajao 56 posto otpada, a 2024. više od 60 posto, dok je županijski prosjek bio 37 posto.

„Sve što je zakon od nas tražio. I više od toga. Jedini”, ističe Kajin, napominjući kako je cijeli posao prikupljanja i predaje reciklabilnog otpada u brdsko-planinskom zbog raštrkanosti naselja skuplji.

„Dakle, radimo više, odvajamo više, plaćamo više. A onda nas se još dodatno kažnjava. Ovdje, u našoj Istri”, poručuje.

Buzet se, podsjeća Kaijin, već tri godine sudski spori s Kaštijunom. Grad uredno plaća nesporni dio računa, a osporava razliku koju smatra neopravdanom. Prvostupanjsku presudu dobio je, a predmet je sada na Visokom trgovačkom sudu.

'Da su svi bili kao mi...'

Prema podacima Ministarstva koje navodi Kajin, Buzet je 2023. bio jedini istarski grad koji nije prekoračio dopuštenu količinu miješanog komunalnog otpada i zato nije platio poticajnu naknadu. Istodobno je Istra Kaštijunu predala više od 16.700 tona miješanog otpada iznad dopuštenih količina, a slično je bilo i sljedeće godine.

„Da su svi radili sve što je zakon tražio, kao što je Buzet, tih viškova ne bi bilo. Usudio bih se reći - ne bi bilo ni tolikog smrada, ni problema s kvalitetom goriva iz otpada, ni tolikih dodatnih troškova”, naglašava Kajin.

Kaštijun od 2023. obračunava, kako ističe, 146 eura po toni, uz dodatnih 6,60 eura za prijevoz, a za sljedeću godinu najavljuje se cijena od 220 eura. Na Marišćini cijena iznosi 114,94 eura po toni, bez dodatne naplate prijevoza, upozorava Kajin.

„Pa vas pitam: zašto bi jedan Buzet, zašto bi naši Ćići, Bazgoni, plaćali povećane troškove prijevoza i obrade otpada koji nastaje npr. na kruzerima, u velikim kampovima i na festivalima na obali? Tko od toga zarađuje? Buzet sigurno ne. Mi nemamo kruzere. Nemamo velike turističke komplekse. Ali imamo račun koji bi po toj logici – svima ista cijena bez obzira tko je troškove stvorio - trebali platiti.”

Istra je 2024. proizvodila 736 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, nasuprot hrvatskom prosjeku od 486 kilograma, piše dalje Kajin i upozorava da velik dio otpada nastaje zbog turizma.

„Čak 32,7 posto ukupnog istarskog komunalnog otpada nastaje zbog turizma – gotovo svaka treća tona! Istra pritom proizvodi više otpada iz turizma nego bilo koja druga hrvatska županija. A povećane troškove tog sustava trebali bi jednako snositi i oni koji od turizma žive i oni koji od njega nemaju gotovo nikakve koristi, a odvajaju više od 60 posto svog otpada?”, tvrdi buzetski gradonačelnik.

Citirao Korada Korlevića

Naglašava da Buzet ne izbjegava plaćanje.

„I još nešto. Buzet nije neplatiša. Nesporni dio cijene uredno plaćamo. Sporimo samo razliku koju smatramo neopravdanom.”

U drugom dijelu pisma Kajin se osvrće na Holcim i korištenje otpada kao goriva u cementnoj industriji. Smatra da je ključno kakav se otpad koristi, odakle dolazi i pod kakvom se kontrolom obrađuje.

„Ne bi trebao biti problem u tome što cementara koristi otpad kao gorivo. Problem je kakav otpad koristi, odakle dolazi i pod kakvom se kontrolom obrađuje. O tome moraju odlučivati struka, propisi i rezultati mjerenja, a ne političke parole.”

Korado Korlević nedavno je, kako navodi Kajin, slučaj gospićkog otpada nazvao „tratinčicom” u usporedbi s Kaštijunom. Buzetski gradonačelnik nadalje uspoređuje 300 tona otpada iz Gospića s oko 37.000 bala goriva iz otpada koje se godinama gomilaju na Kaštijunu.

„Pa gdje je tu odgovornost? Taj projekt gradili smo europskim novcem. Već je ugovorom o sufinanciranju Kaštijuna predviđeno da se gorivo iz otpada zbrinjava u cementarama. Ne možemo danas trebati cementaru, a sutra se praviti da nam ne treba.”

Kao razlog gomilanja bala navodi neodgovarajuću kvalitetu goriva, među ostalim zbog nedovoljnog odvajanja otpada. Holcim godišnje energetski oporabi oko 50.000 tona otpada iz Hrvatske i inozemstva, a s Kaštijuna je ove godine preuzeo oko 3.000 tona, navodi Kajin.

„Moj je stav jednostavan. Ako naše gorivo iz otpada zadovoljava sve propisane uvjete, prednost bi moralo imati ono iz Istre. Prvo naš otpad, pa onda tuđi”, poručuje.

Vlada je, podsjeća, odlučila da se otpad iz Gospića uputi u Holcim i Nexe, dok je Istarska županijska skupština zauzela drukčije stajalište. Otpad je ipak završio u pazinskom Sekundaru.

Javnost zaslužuje odgovore

Kajin upozorava na vlasničku i upravljačku povezanost Sekundara, Geocyclea i Holcima te navodi da Mihajlo Mirković obnaša upravljačke funkcije u sva tri društva.

„Nadalje, ako je gospićki otpad, kako se tvrdilo, jednak gorivu koje cementara svakodnevno koristi, zašto ga je trebalo voziti u Pazin i miješati? Koliko je otpada stiglo? Što je s njime učinjeno? Gdje je završio? Kakvi su rezultati mjerenja? To su pitanja na koja javnost zaslužuje odgovore.”

Na kraju pisma Kajin poručuje da treba poštovati zabrinutost stanovnika Labinštine, koji uz cementaru žive gotovo stotinu godina, ali upozorava i na proturječje između oslanjanja na turizam i odbijanja industrije koja može pomoći u zbrinjavanju otpada.

„Istra ne može živjeti samo od turizma, a svaku industriju promatrati kao smetnju. Turizam nam donosi prihod, radna mjesta i razvoj. Ali donosi i gotovo trećinu otpada. Ne možemo htjeti turizam, odbijati industriju koja može oporabiti otpad, a onda se čuditi što nas njegovo zbrinjavanje sve više košta”, piše Kajin.

Buzet ne traži privilegije

Zaključno se vraća na Buzet i Ćićariju, čiji stanovnici, smatra, ne bi trebali subvencionirati povećane troškove turistički razvijenijih sredina.

„Solidarnost ne može značiti da oni koji su ispunili svoje obveze trajno plaćaju posljedice onih koji nisu. A pogotovo ne može značiti da stanovnici brdsko-planinskog Buzeta i Ćićarije subvencioniraju povećane troškove gospodarski razvijenijih turističkih sredina.”

„Buzet ne traži privilegije. Ne tražimo da drugi plaćaju naše troškove. Ali nećemo prihvatiti ni da mi plaćamo njihove. Tražimo samo odgovornost, poštovanje rezultata i pravednu raspodjelu troškova. Mislim da to nije previše tražiti i da bismo spornu priču Kaštijun – Buzeština napokon trebali zdravorazumski završiti”, zaključuje Kajin.