'Vlakovi u Trstu i Kopru jure 300 na sat, a mi iz Istre do Zagreba putujemo cijeli dan'

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović tijekom prijepodnevne parlamentarne rasprave o prijedlogu Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu upozorila je na zaostajanje tog sustava u Hrvatskoj, osobito u Istri.

Kako je istaknula, Hrvatska tek normativno sustiže standarde Europske unije, dok se na terenu i dalje suočavamo s brojnim problemima.

"Bez ulaganja u ključne regionalne pravce, poput istarskog, taj potencijal ostaje neiskorišten“, upozorila je Radolović.

Naglasila je kako željeznica nije samo infrastrukturno pitanje, već i društveni, gospodarski i ekološki prioritet. „Mladi nemaju pouzdanu opciju prijevoza za obrazovanje, radnici za odlazak na posao, a stariji građani ostaju prometno izolirani“, poručila je.

Kad je riječ o Istri, podsjetila je da regija i dalje nema izravnu željezničku povezanost s ostatkom Hrvatske, već se promet odvija preko Slovenije. Jedina izravna linija Pula – Zagreb prometuje samo vikendom, i to uz slab interes putnika.

„U nekoliko mjeseci njome je putovalo tek oko 300 putnika“, rekla je, dodajući kako to nije funkcionalno rješenje.

Upozorila je i na probleme za studente, navodeći da je ranija veza Zagreb–Rijeka–Lupoglav–Pula ukinuta promjenom voznog reda. Kao alternativa uvedena je međunarodna linija Zagreb–Ljubljana–Pula, koja prometuje samo dva puta tjedno, ali nije prilagođena potrebama studenata.

„Polazak iz Zagreba je u 14.13 sati, kada mnogi još imaju obaveze“, istaknula je.

Kritizirala je i činjenicu da se karte za tu liniju mogu kupiti isključivo na kolodvorima, što je, kako kaže, suprotno trendovima digitalizacije.

Govoreći o gospodarstvu, naglasila je kako je Istra jedna od najrazvijenijih regija, ali bez moderne željeznice teško može zadržati konkurentnost. Nedostatak kvalitetnog prijevoza, dodaje, povećava troškove poslovanja i usporava razvoj.

Radolović je upozorila i na male brzine na istarskim prugama, koje se kreću oko 50 kilometara na sat, dok planovi predviđaju tek oko 80 km/h, što je i dalje ispod europskih standarda.

Podsjetila je kako u posljednjih deset godina nije napravljen značajan iskorak u modernizaciji, iako su u prošlosti željeznički projekti realizirani znatno brže.

„Brže se gradila željeznica u 19. stoljeću nego u 21. stoljeću“, poručila je Radolović.

Kao ključni problem navela je i nedostatak konkretnih planova za povezivanje istarske željeznice s ostatkom mreže. Bez toga, smatra, razvoj regije ostaje ograničen.

Naglasila je kako su na raspolaganju europska sredstva, ali nedostaje političke volje za realizaciju projekata. Podsjetila je i da su Italija i Slovenija bile zainteresirane za prekogranične projekte, no da je suradnja zapela na hrvatskoj strani.

"Istovremeno su primjerice Trst i Kopar otišli i korak dalje pa su razvili 'hyperloop' vlakove čija prosječna brzina ide i 260 km/h. Usporedbe radi, putovanje između Pule i Zagreba od 270 km vlakom traje 12 sati i kad krenete vlakom iz Pule silazite u Lupoglavu odakle se ukrcavate u autobus za Rijeku i onda opet na vlak za Zagreb. Ništa bolje situacija nije ni u ostalim regijama u Hrvatskoj", dodala je SDP-ova zastupnica.

Zaključno, Radolović je poručila kako je nužno ozbiljno ulaganje u željezničku infrastrukturu, uključujući izgradnju željezničkog tunela kroz Ćićariju i povezivanje Istre s ostatkom Hrvatske i Europe.

Bez toga, upozorila je, istarska željeznica nema dugoročnu perspektivu, a regija gubi razvojne prilike.