Samo četiri općine u Istri bilježe više rođenih nego umrlih. Jedna je vodeća u cijeloj Hrvatskoj

Da se u nekoj sredini rodi više djece nego što ljudi umre – prava je rijetkost i na razini Hrvatske. A upravo to se 2024. dogodilo u četiri istarske općine: Tar-Vabrigi, Karojbi, Svetom Petru u Šumi i Balama.

U Tar-Vabrigi se tako rodilo 25 beba, a umrlo 14 ljudi, pa prirodni prirast iznosi +11. Karojba je u plusu za devet stanovnika, Sv. Petar u Šumi za četiri, a Bale za dva.

Karojba pritom ima dodatanog razloga za veselje – ondje se, naime, na svakih 100 umrlih rodi čak 229 djece, što je drugi najviši vitalni indeks u cijeloj Hrvatskoj. Drugim riječima, u toj maloj općini rađa se više od dvostruko ljudi nego što ih umire. Veći indeks ima samo Orehovica (239)

No, kad se pogleda šira slika, Istra, nažalost, pokazuje znatno nepovoljnije trendove. U cijeloj županiji prošle godine rođeno je 1.405 djece, dok je preminulo 2.510 osoba – minus od čak 1.105 stanovnika. Najveći gubitak ima Pula (–393), a slijede Labin (–95) i Rovinj (–88).

Posebno tešku demografsku sliku ima Labin, gdje se na 100 umrlih rodi tek 33 djece, što znači da se broj stanovnika ondje prirodnim putem ubrzano smanjuje. Pazin, primjerice, ipak pokazuje nešto bolju vitalnost s odnosom od 85.

Ni na razini države nema optimizma. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je 2024. rođeno 32.069 beba, a umrlo 51.080 ljudi. Zemlja je tako ostala bez gotovo 19 tisuća stanovnika.

Vitalni indeks – pokazatelj koliko se djece rodi na svakih 100 umrlih – iznosio je 62,8. Drugim riječima, na stotinu umrlih rađa se tek 63 djece. To jest mali pomak u odnosu na godinu ranije, ali i dalje pokazuje da se stanovništvo ne obnavlja prirodnim putem.

Ukupno kretanje broja stanovnika, naravno, ovisi i o useljavanju i iseljavanju, što nije obuhvaćeno ovim podacima koje je objavio DZS. Drugim riječima, prirodni pad tek je dio ukupne demografske slike - koliko će ga ublažiti doseljavanje, pokazat će druge analize.