Što će biti s autohtonim pasminama? Iz Pule poručili: bez uzgajivača nema budućnosti

Očuvanje autohtonih pasmina ne može se svesti samo na održavanje broja grla. Njihova budućnost ovisi i o uzgajivačima koji od svojeg rada mogu živjeti, dostupnim pašnjacima te tržištu koje prepoznaje vrijednost njihovih proizvoda. Jedna je to od glavnih poruka međunarodne konferencije „Europska genetska baština – Uloga autohtonih pasmina u očuvanju pašnjačkih sustava“, održane 13. listopada u Grand Hotelu Brioni u Puli.

Konferenciju je organizirala Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI), a okupila je znanstvenike, stručnjake i predstavnike institucija iz Hrvatske, Italije, Grčke, Slovenije i Turske. U središtu rasprava bilo je pitanje kako izvorne pasmine očuvati kao aktivan dio poljoprivrede i ruralnog gospodarstva.

Očuvanje mora omogućiti održiv uzgoj

Plenarni dio otvorio je Ante Ivanković, profesor Sveučilišta u Zagrebu i nacionalni koordinator za animalne genetske resurse Republike Hrvatske. Istaknuo je da autohtone pasmine, uz vrijednost koju imaju kao nasljeđe prethodnih generacija, mogu pridonijeti prilagodbi stočarstva lokalnim uvjetima i očuvanju ruralnih prostora.

„Očuvanje autohtonih pasmina ne smije završiti samo na održavanju broja grla. Potrebno ih je uključiti u suvremene uzgojne programe, održivo upravljanje prostorom i gospodarske modele koji će uzgajivačima omogućiti da od njih mogu živjeti“, poručio je Ivanković.

Profesor emeritus Giovanni Bittante sa Sveučilišta u Padovi predstavio je iskustva iz Italije i drugih europskih zemalja, uz poseban osvrt na istarsko govedo. Naglasio je važnost povezivanja genetske raznolikosti i prilagodljivosti pasmina s održivim uzgojem i gospodarskim korištenjem njihovih proizvoda.

Bez pašnjaka i tržišta nema dugoročne održivosti

Na prvom panelu sudionici su raspravljali o povezanosti autohtonih pasmina, pašnjačkih sustava i tržišne vrijednosti proizvoda. Upozorili su da očuvanje pasmine nema puni učinak ako istodobno nestaju prostor i način proizvodnje u kojem se razvila.

Pašnjaci pritom imaju višestruku ulogu. Osim što osiguravaju hranu za stoku, pridonose očuvanju bioraznolikosti, tla, otvorenih staništa i prepoznatljivog krajobraza.

Prema porukama s konferencije, dugoročna održivost uzgoja ne može se oslanjati isključivo na potpore. Potrebno je razvijati proizvode čija će cijena i tržišna prepoznatljivost odražavati posebnosti lokalne pasmine, načina uzgoja i područja iz kojeg dolaze.

Genomika kao pomoć u očuvanju ugroženih pasmina

Drugi panel bio je posvećen primjeni genomike u uzgoju malih i ugroženih populacija. Sudionici su istaknuli da povezivanje postojećih uzgojnih podataka s genomskim informacijama omogućuje preciznije praćenje genetske raznolikosti, bolje planiranje parenja i smanjenje rizika povezanih s parenjem srodnih životinja.

Takvi alati mogu pomoći uzgajivačima i stručnjacima u donošenju odluka važnih za dugoročno očuvanje pasmina.

AZRRI svoj pristup temelji na povezivanju uzgojnih programa, očuvanja genetskog materijala, rada s uzgajivačima te razvoja i promocije proizvoda. Dio tog sustava je i Istarska banka animalnih gena.

„Naš cilj nije samo sačuvati pasminu kao broj u evidenciji, nego sačuvati cijeli sustav koji joj daje smisao – uzgajivača, pašnjak, proizvod i ruralni prostor“, istaknuo je direktor AZRRI-ja Igor Merlić.

Mladim uzgajivačima potrebna stručna i financijska podrška

Među zaključcima konferencije posebno je naglašena potreba za uključivanjem mlađe generacije uzgajivača i prijenosom znanja i iskustava. Sudionici su upozorili da je bez motiviranih mladih ljudi upitna budućnost i autohtonih pasmina i ruralnih sredina.

Zato su istaknuli važnost dostupne savjetodavne, tehnološke, znanstvene i financijske podrške. Raspravljalo se i o bržem prijenosu znanstvenih rezultata u praksu te prilagodbi javnih politika stvarnim potrebama uzgajivača.

S konferencije je poručeno da dugoročno očuvanje autohtonih pasmina zahtijeva suradnju znanosti, uzgajivača i institucija, uz gospodarske uvjete koji omogućuju nastavak proizvodnje.

Konferencija je održana u okviru intervencije 70.05 – Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi.