Grad Poreč odbio ideju o školskim kutama: 'Struka i znanost su dale odgovor'
Piše: Marcello Rosanda
Grad Poreč ne podržava uvođenje školskih i vrtićkih kuti koje je nedavno predložio potpredsjednik Gradskog vijeća Poreča Alen Kalčić, a gradonačelnik Loris Peršurić poručuje da o toj temi posljednju riječ trebaju imati stručnjaci. Iz Grada pritom ističu kako već godinama ulažu u niz preventivnih i edukativnih programa za djecu, mlade, roditelje, učitelje i odgajatelje, za koje smatraju da imaju veći učinak od uvođenja uniformi.
Kalčić je, podsjetimo, pokrenuo inicijativu za razgovor o mogućem uvođenju jednoobrazne odjeće u porečke škole i vrtiće, navodeći među ostalim argumentima smanjenje vidljivih socio-ekonomskih razlika među djecom, osjećaj pripadnosti i stvaranje jednostavnijih pravila odijevanja.
Gradonačelnik Peršurić sada odgovara da tema nije nova te da su je tijekom proteklih desetak godina povremeno otvarali različiti akteri.
„Upravo zato njome su se bavili i brojni stručnjaci u Hrvatskoj“, navodi Peršurić.
Stav Grada, dodaje, jest da kada je riječ o djeci i učenicima, koje smatra ranjivom skupinom, posljednju riječ trebaju imati stručnjaci. O toj su temi, kaže, u više navrata razgovarali s porečkim ustanovama i njihovim stručnim timovima.
Prema odgovoru koji je Grad dobio od škola i vrtića, znanost je već dala odgovore na pitanje učinkovitosti školskih uniformi, dok se kao učinkovitiji pristup ističu tzv. nadstandardi koje Grad Poreč kontinuirano financira u ustanovama kojima je osnivač.
Grad: Uniforma ne rješava probleme u školama
Peršurić se poziva na rezultate istraživanja prema kojima nije utvrđen utjecaj nošenja školskih uniformi na probleme u ponašanju u školi, zlouporabu droga ili redovitost pohađanja nastave. Također, navodi, nije utvrđena povezanost između nošenja uniformi i boljeg akademskog uspjeha učenika.
Jedan od čestih argumenata za uniforme jest i smanjenje vidljivih razlika među djecom. No iz Grada smatraju da uniforma te razlike može eventualno samo prikriti.
„Djeca često kroz odjeću izražavaju svoj identitet i tako grade svoju neovisnost u odnosu na okolinu“, navodi Peršurić, dodajući da obveza nošenja uniformi ograničava osobne preferencije, izbore i slobodu izražavanja učenika.
Čak i kada bi sva djeca nosila istu odjeću, razlike u imovinskom statusu, ističe, i dalje bi se mogle vidjeti kroz ono što nije dio uniforme – od mobitela i ruksaka do pernica i tenisica.
U Gradu zato smatraju da problem nisu same razlike među djecom, već način na koji se društvo i škola s tim razlikama nose.
„Izložena međusobnim razlikama, djeca uče jedni od drugih, razvijaju vlastiti identitet i samosvijest te se uče suživotu s drugima i drugačijima“, navodi gradonačelnik.
Pritom naglašava ulogu učitelja i drugih stručnjaka. Djeca, kaže, uče iz ponašanja odraslih u svojoj okolini, a već u ranoj dobi usvajaju stereotipe i predrasude o drugim skupinama koje vide oko sebe. Zbog toga ih, smatra, treba učiti kako živjeti s razlikama, čime se smanjuje mogućnost da se iz neinformiranosti razviju predrasude i diskriminirajuća ponašanja.
Prema stavu koji Grad prenosi, uvođenje uniformi samo po sebi neće riješiti probleme u odgojno-obrazovnom sustavu. Umjesto ulaganja u uniforme, stručnjaci koje Grad navodi preporučuju ulaganje u edukaciju i superviziju učitelja i odgajatelja te preventivne programe za djecu i učenike.
Poreč godišnje kroz programe obuhvati do 3000 ljudi
Gradonačelnik zato ističe ono što Grad već financira. Među tim programima posebno izdvaja program prevencije „Zajedno protiv ovisnosti“, sveobuhvatan program prevencije ovisnosti i rizičnih ponašanja djece i mladih koji je, prema Gradu, specifičan na razini cijele Hrvatske.
Kroz njega porečki stručnjaci i Grad Poreč partnerski provode sustavnu skrb za djecu i mlade, a program okuplja predstavnike relevantnih gradskih institucija koje se na različite načine bave djecom i mladima.
Program uključuje edukaciju djece i mladih, ali i poučavanje odraslih koji su im važni – roditelja, odgajatelja, učitelja, voditelja udruga i trenera. Aktivnosti su usmjerene i na unapređenje zdravlja djece, mladih i odraslih koji s njima rade.
Grad financira i programe socioemocionalnog učenja za predškolce „RARA“ i osnovnoškolce „PATHS“. Cilj im je djecu učiti socijalnim i komunikacijskim vještinama, kontroli i usmjeravanju emocija, nenasilnom rješavanju sukoba, samokontroli, odgovornom donošenju odluka i primjerenom usmjeravanju emocija.
Tu je i program „Rasplesani razredi“, porečki autorski preventivni projekt koji kroz ples nastoji osnažiti djecu, razvijati komunikacijske i socijalne vještine, jačati samopouzdanje i socijalne veze te kroz ples ponuditi zdrav izbor za život i neformalni način prevladavanja socijalnih barijera.
Sličan pristup primjenjuje se i u programu „Rasplesani vrtići“, kroz koji se djecu predškolskih skupina porečkih vrtića Radost i Paperino osnažuje plesom.
Za učenike osnovnih i srednjih škola Grad financira i muzikoterapiju, radionički oblik rada koji koristi tehnike i metode muzikoterapije za kanaliziranje emocija i modificiranje ponašanja, posebno kod „teških“ razreda.
Srednjoškolcima je namijenjen program „Ja u ogledalu“, kroz koji se provode radionice usmjerene prevenciji poremećaja hranjenja.
Program „Naš izbor je zdrav život“ usmjeren je edukaciji djece i važnih odraslih – roditelja, odgajatelja i učitelja – u svim porečkim školama.
Tu je i program „Mladi – znanjem za zdravlje“, koji kroz predavanja i radionice obrađuje teme od interesa za mlade tijekom odrastanja, među kojima su ovisnosti, međusobni odnosi spolova, nenasilne veze mladih, samopouzdanje i odgovornost u odrastanju. Program uključuje i socioemocionalno učenje te povezivanje.
Prema podacima Grada, u svim tim programima godišnje sudjeluje između 2500 i 3000 osoba različitih dobnih skupina – djece, mladih, roditelja, odgajatelja i učitelja.
Grad plaća i dodatne stručnjake u školama i vrtićima
Peršurić posebno ističe i financiranje dodatnih stručnih kapaciteta.
Grad, među ostalim, financira plaće dodatnih stručnih suradnika u porečkim školama, poput socijalnog pedagoga, te pojačane stručne timove u porečkim vrtićima.
Posebno ističe Tim stručnjaka i stručnih suradnika „Zdravi grad“, za koji navodi da je jedinstven u Hrvatskoj, kao i Savjetovalište za djecu, mlade, brak i obitelj.
Upravo u takva ulaganja Grad, prema Peršurićevim riječima, vidi odgovor na pitanja koja otvara inicijativa o školskim kutama.
Dio porečkih školskih ustanova, navodi gradonačelnik, pritom smatra da je pitanje uvođenja uniformi prvenstveno pitanje za resorno Ministarstvo, a ne za osnivača škole.
„Sukladno tome, Grad ulaže i financira edukacije i programe koji su puno učinkovitiji od predložene inicijative uvođenja kuta protiv koje postoji konsenzus struke i znanosti“, zaključuje Peršurić.