650 tona otpada podijelilo Skupštinu: Treba li Koromačno prihvatiti gospićki otpad?

Tematska sjednica Županijske skupštine Istarske županije o odluci Vlade da se dio neopasnog otpada iz Gospića energetski oporabi u Holcimovoj cementari u Koromačnu pokazala je da se iza 650 tona gospićkog otpada otvorilo puno šire pitanje – što će Istra ubuduće s vlastitim otpadom i kakvu će ulogu u tome imati Koromačno. Rasprava je bila očekivano burna, a vijećnici su se podijelili oko ključnog pitanja: treba li Vlada povući odluku o slanju otpada u Koromačno ili prihvat otpada treba vezati isključivo uz njegov sastav, analize i ispunjavanje propisanih uvjeta.

Župan Boris Miletić na početku je naglasio da je najveći problem način na koji je odluka donesena. Kazao je da je za odluku doznao iz medija te da je prije njezina donošenja trebalo razgovarati s lokalnom zajednicom. „Ne možemo imati jedan kriterij za otpad iz jednog dijela Hrvatske, a drugi za otpad koji se nalazi u Istri“, bila je jedna od ključnih Miletićevih poruka.

Župan je pritom otvorio i pitanje Pazina i Kaštijuna. Podsjetio je da je Holcim ove godine, prema podacima kojima raspolaže, već oporabio oko 4000 tona SRF-a iz Kaštijuna, dok se u Pazinu nalazi oko 13.000 tona otpada za koji je izrađen plan sanacije, ali još nije uklonjen.

Miletić smatra da se o otpadu mora odlučivati prema stručnim kriterijima, a ne prema tome odakle dolazi, ali istodobno traži jači nadzor i veću transparentnost. Predložio je i formiranje tijela u kojem bi bili predstavnici stručnih službi, Općine Raša i svih klubova vijećnika, koje bi pratilo podatke i o njima izvještavalo javnost.

Načelnik Raše Leo Knapić iznio je zahtjeve lokalne zajednice. Traži neovisnu analizu svakog otpada koji bi trebao završiti u Koromačnu, stalni nadzor emisija, reakciju u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti te javno i kontinuirano objavljivanje podataka o emisijama. Posebno je zatražio da se do završetka postupaka Državnog inspektorata ne spaljuje određeni otpad te da se emisije žive i amonijaka prate i objavljuju u realnom vremenu.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen podsjetio je da problem otpada nije samo u Gospiću. Fond, kazao je, paralelno radi na više lokacija, među kojima je i bivša Istraplastika u Pazinu, gdje se nalazi oko 13.000 tona otpada. Balen je obrazlagao odluku o zbrinjavanju gospićkog otpada, ističući da je riječ o neopasnom otpadu te da će se prije oporabe provesti dodatne analize. Naglasio je i da Holcim i Nexe provode vlastite kontrole.

Dr. Aleksandar Stojanović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije objasnio je sustav praćenja kvalitete zraka na području Koromačna. Kazao je da se kvaliteta zraka prati dugogodišnje, a da je prema dosadašnjim mjerenjima kvaliteta zraka uglavnom bila u prvoj kategoriji, dok je prizemni ozon bio u drugoj kategoriji. Stojanović je prihvatio ideju da se u dodatni nadzor uključi i županijska ustanova, ali je naglasio da nadzor samih emisija iz postrojenja nije u nadležnosti Zavoda.

Sanja Radolović iz SDP-a pitanje je proširila na ono što slijedi nakon Gospića – Pazin i Kaštijun. „Pazin nije sutra. Šest godina u središtu Istre čeka oko 13.000 tona otpada“, poručila je. Radolović smatra da se kroz odluku o 650 tona gospićkog otpada ne smije „usput“ odlučivati o budućoj ulozi Koromačna u sustavu gospodarenja otpadom.

Ako se želi razgovarati o tome da Koromačno bude dugoročni kapacitet za energetsku oporabu otpada iz Pazina, Kaštijuna ili drugih dijelova Hrvatske, smatra Radolović, o tome treba otvoriti posebnu raspravu s lokalnom zajednicom, stručnjacima, Holcimom i državom. SDP je pritom ostao pri zahtjevu da se Vladina odluka o slanju gospićkog otpada u Koromačno stavi izvan snage. Radolović je otvorila i pitanje financiranja sanacije bivše Istraplastike. Smatra da trošak sanacije treba u cijelosti preuzeti država, a ne Grad Pazin.

HDZ je na sjednicu došao s vlastitim prijedlogom zaključka kojim traži, kako su ga nazvali, sigurno, transparentno i jednako postupanje s otpadom. Mario Bratulić poručio je da HDZ ne traži nikakvo „blanko“ prihvaćanje otpada, ali smatra da za sve mora vrijediti isti kriterij. Svaka pošiljka, rekao je, treba biti evidentirana od preuzimanja do oporabe, uz puni nadzor i javno dostupna mjerenja.

Ključ HDZ-ova prijedloga jest da se ne isključuje mogućnost energetske oporabe u Koromačnu ako određena frakcija nakon obrade i analiza zadovoljava sve propisane uvjete. U HDZ-u posebno problematiziraju pitanje što će se dogoditi s otpadom iz Pazina. Ako se 13.000 tona otpada iz bivše Istraplastike počne uklanjati, dio tog materijala također će morati biti zbrinut ili oporabljen. Zato smatraju da Istra mora imati jasna pravila koja će vrijediti i za vlastiti otpad.

IDS-ov Dalibor Paus je u svojoj replici Bratuliću inzistirao je na političkoj poruci da odluke koje se tiču Istre ne mogu biti donesene bez njezinih predstavnika. Podržao je zahtjev za povlačenjem odluke Vlade, ali i traženje dodatnog nadzora nad emisijama i uključivanja lokalne zajednice. Pritom je prozvao i HDZ zbog različitih kriterija prema otpadu iz drugih dijelova Hrvatske, dok se sada, kada je riječ o Istri, inzistira na mogućnosti njegova prihvata.

Robert Velenik iz kluba IDS-a i partnera je također problematizirao činjenicu da lokalna i regionalna samouprava nisu bile uključene prije donošenja odluke. Tražio je javnu dostupnost podataka o emisijama i formiranje posebne radne skupine koja bi pratila stanje i izvještavala javnost.

Suzana Jašić upozorila je da se rasprava o 650 tona iz Gospića pokušava prikazati kao pitanje solidarnosti i rješavanja tuđeg problema, iako se istodobno otvaraju puno veća pitanja koja Istra godinama nije riješila.

„Problem Gospića treba riješiti. Ali 650 tona neopasnog otpada ne rješava Gospić“, kazala je ispred kluba vijećnika platforme Možemo, pitajući zašto je upravo tih 650 tona moralo biti riješeno tako hitno da prije odluke nije bilo vremena razgovarati s Labinštinom.

Još oštrija bila je prema načinu na koji je lokalnoj zajednici odluka predstavljena nakon što je već donesena. „Uvjeravati građane nakon donesene odluke da se ne trebaju bojati nije isto što i uključiti ih prije odluke“, poručila je. Jašić smatra da se iza odluke o gospićkom otpadu sada pokušava otvoriti i pitanje buduće uloge Koromačna. Ako bi Koromačno trebalo postati jedan od trajnih kapaciteta za energetsku oporabu otpada iz Pazina, Kaštijuna ili drugih dijelova Hrvatske, o tome se, smatra, ne može odlučivati usput, kroz zaključak o jednoj interventnoj odluci Vlade.

Takvoj odluci, dodala je, moraju prethoditi jasni podaci o vrstama i količinama otpada, njegovim mogućim utjecajima i načinu nadzora, uz razgovor s Labinštinom, lokalnom samoupravom, stručnjacima, Holcimom i državom. „Labinština nije dužna prihvaćati gotove odluke zato što država probleme drugdje nije riješila na vrijeme“, poručila je Jašić.

Podržala je zahtjev da Vlada odustane od odluke u dijelu koji se odnosi na Koromačno, ali je naglasila da to ne znači da se u Koromačnu nikada ne smije energetski oporabljivati otpad izvan Istre.„Ne zato što tvrdimo da se u Koromačnu nikad ne smije energetski oporabljivati otpad izvan Istre, nego zato što se ovakve odluke ne donose naprečac, bez zajednice na koju se odnose“, kazala je. Jašić je otvorila i pitanje sanacije bivše Istraplastike, za koju, kako je istaknula, država mora u cijelosti osigurati novac bez financijskog sudjelovanja Grada Pazina.