U samom srcu Buja, u zaštićenoj kulturnoj jezgri, raste trava umjetna. Ali to nije jedini problem

Buje, Istra - umjetna trava u zaštićenoj povijesnoj jezgri? Evo kako nam lijepa naša i lijepa Istra sve više grcaju u plastici, objavio je Vrtlar Kruno na društvenim mrežama, nedugo nakon što je upozorio na to da je umjetna trava nikla i pored razvikanog, novootvorenog turističkog resorta u Poreču.  

„Današnji trg slobode u Bujama stoljećima je imao funkciju javnog gradskog trga. Neki izvori po mom kratkom istraživanju kažu da se tu nekada nalazila gradska lođa (svojevrsna javna gradska vijećnica otvorenog tipa, to jest natkriven prostor s trijemom u kojem se odvijao javni život grada).

Tu je u neposrednoj blizini i crkva Majke Božje od Milosrđa iz 15./16. stoljeća.

Zanimljivo je pogledati i repliku fotografije iz 1943. koju sam našao na jednoj zgradi s čijeg mjesta puca isti pogled na spomenutu crkvu, na njoj se vidi da je prostor ispred crkve u to vrijeme bio otvoren javni prostor, s drvećem i uređenom površinom, a ne kružni tok i travnjak kakav danas pokušavaju simulirati umjetnom travom omeđenoj plastičnim prometnim barijerama“, napisao je.

Potom podsjeća da Grad Buje sam navodi da je Trg Slobode tradicionalno sastajalište građana i povijesna točka grada.

„Znajući to, dopustili su narušavanje izgleda tog vrijednog trga postavljanjem umjetne trave.  Je li to opet aministrativna komocija i nerazumijevanje te disrespekt prema javnom prostoru povijesnih vrijednosti ili se nikad nisu niti primili u koštac tom trgu vratiti zasluženi značaj i obnoviti ga“, pita Kruno.

Potom navodi da grad Buje ima zaštićenu Povijesnu urbanističku cjelinu grada, upisanu u Registar kulturnih dobara RH tako da cijela povijesna jezgra ima formalni status zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Pretpostavlja da ovaj trg tu pripada.

„Pravo je sada pitanje: je li postavljanje umjetne trave na Trgu Slobode bio zahvat za koji su ishođeni posebni konzervatorski uvjeti i je li takvo uređenje u skladu s konzervatorskim smjernicama za tu konkretnu zonu?

Građani tu i dalje rado sjede u hladu starih raskošnih koprivića, ali prostor osim ove užasne umjetne trave nagrđuju i parkirani automobili, poslovnica Fine, ostavljeno smeće kraj drveta i trošna pretežito neobnovljena pročelja. Ondje sam čak vidio i svećenika u blizini kako ćakula. Sve njih uopće nije briga za njihovo povijesno nasljeđe. Zapravo ono najvrednije u gradu što imaju.

Niti nakon dva moja dopisa vezano uz postavljanje umjetne trave nema odgovora. Ovakva se pitanja o brizi i nagrđivanju povijesne ostavštine naprosto ignoriraju. Sramota!“, upozorava Vrtlar Kruno.