Festival vina i priča o Sardelinama, a posebno zanimljiv bio je mapping o mučeništvu svete Eufemije

Rovinjski festival vina, koji uz Dan Grada Rovinja organizira udruga Agrorovinj, i ovaj je put izazvao veliko zanimanje publike. Mali mol na kojem su se zaredale kućice ponudio je pravu raskoš rovinjskih i istarskih vina.

Od rovinjskih vinara bili su prisutni svi, od veterana Dobravca i Vivode do mladih Šaine, Mastilovića i Pavlovića. Potonji je uz Šurana i Bastijančića posluživao sve traženija biodinamička vina.

Najtraženija vina Istra Quality

Svoja su vina na festivalu nudili i drugi istarski vinari, Fuhtar, Degrassi, Marčeta, Bertoša, Sosich, Pilato i drugi. Ipak, vinoljupci su se najviše zadržavali na štandu koji je nudio vina s oznakom Istra Quality. Turiste je vjerojatno privukla prestižna etiketa, a domaći znaju da je riječ o vinima sa visokim ocjenama meritornih enologa.

Za okrijepu udruga Kuća o batani je pripremila savor s srdelicama a frigale su se i fritule, neizostavna slastica istarskih blagdana.

Festival je prigoda da se na jednom mjestu skupe vinari i ljubitelji vina. Tako, bilo je govora i o ovogodišnjoj (pre)ranoj berbi koju je uzrokovala nezapamćena suša. Grožđe je imalo puno šećera ali će mu vjerojatno nedostajati kiseline ali će se iskusni vinari znati snaći i sa ovakvim (ne)prilikama.

Sardeline – žene koje su hranile Rovinj

Ove godine zainteresirani su mogli ispratiti još jednu, pomalo zaboravljenu rovinjsku tradiciju. Riječ je o projektu 'Sardeline – žene koje su hranile Rovinj'. Priređena je prva storytelling šetnja koja je uz pjesmu zbora rovinjske Udruge umirovljenika krenula sa Trga na mostu preko Ferrijeve do Mirne.

Ideja je jednostavna ali snažna, vratiti se u kolektivno sjećanje grada žene čiji je rad desetljećima bio sastavni dio života Rovinja, ali čije su se osobne priče rijetko dospijevale u prvi plan.

Jer kada se govori o ribarskoj prošlosti Rovinja, najčešće se govori o moru, barkama i ribarima. No nakon što bi riba stigla s mora, počeo je još jedan posao. U njemu su važnu ulogu imale upravo žene.

Jedna od njih pripada ženama koje su desetljećima svakoga jutra otišle na posao u nekadašnju tvornicu Mirna, a nakon smjene vratile su se svojim obiteljima i nastavile drugi dio radnog dana, onaj kod kuće. Njima je posvećen novi autorski storytelling projekt koji je osmislila turistička vodičkinja Mina Puškarić .

Siromašne Sardeline i bogatije Tabakine

Generacije Rovinjki radile su u Mirni. Ustajale su rano, ostavljale djecu kod kuće i odlazile u tvornicu, gdje ih je čekao fizički zahtjevan i repetitivan posao. Radilo se brzo i precizno, a miris ribe i soli nije završavao izlaskom iz pogona – nosio se kući na rukama i odjeći.

Ipak, taj posao značio je mnogo više od istog mjesta. Za brojne žene vlastita zarada donosila je veću samostalnost i mogućnost da ravnopravno sudjeluju u životu svoje obitelji. Njome su se podizala djeca, financiralo školovanje, uređivali domove i stvarala sigurnija budućnost.

One nisu o ravnopravnosti govorile velikim riječima. Njihova se promjena događala svakodnevno, odlaskom na posao, vlastitom plaćom i činjenicom da su se, uz tradicionalnu ulogu unutar obitelji, postajale i ekonomski samostalnije.

Upravo zato priča o Sardelinama nije samo industrijska ili ribarska povijest Rovinja. Ona je istodobno priča o društvenim promjenama i tihoj emancipaciji generacije žena .

Umjesto klasičnog nabrajanja godina, podataka i događaja, Sardeline će se povijest pokušati približiti kroz priče, sjećanja, ljude, zvukove i atmosferu nekadašnjeg Rovinja .

Na spomenutom trgu Sardeline su se skupljale već u pet izjutra a onda sa feralima kretale prema Mirni. Na trakama su se konzervirale svježe srdele a sardoni su se solili u posebnim bačvicama.

Od Trga na Mostu do Mirne

Šetnju će tako gradske ulice pretvoriti u pozornicu jedne gotovo zaboravljene svakodnevice, vremena u kojima su se život grada, ribarstvo, industrija i obitelj neprestano isprepletali. Jer povijest Rovinja nisu stvarali samo ljudi čija su imena ostala zapisana u knjigama. Stvarale su i tisuće običnih ljudi čiji se doprinos danas prepoznaje tek kada otvorimo stare obiteljske albume ili poslušamo priče naših roditelja, baka i djedova.

Dakako, Sardeline koje su kao i danas imale male plaće nadmašile su Tabakine koje su u državnom monopolu bile bolje plaćene. Imati u kući Sardelinu bila je nužna potreba a Tabakina je bile pogodak na lotu. Kako nekad, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, tako i kasnije.

Današnje Sardeline iz Napala i Tanzanije

Danas bi se rovinjske Sardeline dale izbrojiti na prste. Njihova su mjesta zauzele žene iz Bosne i Hercegovine, Nepala i Tanzanije, država s kojom Podravka, vlasnica Mirne, ima jake gospodarske veze.

U nedjeljnoj noći na pozornici u centru grada, na Trgu maršala Tita, brojne posjetioce su zabavljali umaška Febra sa svojom glazbom iz 60-tih i 70-tih prošlog stoljeća. U nastavku nastupili su Night Exspress, band bez kojeg ne prođe ni jedna istarska fešta.

Za publiku je bio zanimljiv i mapping koji pokazuje mučeništvo svete Eufemije, zaštitnice Grada Rovinja. Mapping se svaku večer odigrava na pročelju velebne crkve sv. Eufemije u kojoj su sarkofagu položeni posmrtni ostaci kaledonske mučenice.