U Svetim srcima otvorena izložba o dvorcu Trakošćan i moćnoj obitelji Drašković

U Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u Puli jučer je otvorena gostujuća izložba Dvora Trakošćan „Trakošćan – Tri temelja moći“, koja kroz tri povezane cjeline donosi priču o dvorcu Trakošćanu, obitelji Drašković te prostoru i imovini, vojnoj snazi i obiteljskim vezama kao važnim osloncima plemićke moći.

Okupljene je u ime domaćina pozdravio ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, koji je istaknuo kako je riječ o prvoj suradnji Arheološkog muzeja Istre i Dvora Trakošćan, dviju ustanova povezanih zajedničkom zadaćom očuvanja, prezentacije i približavanja kulturne baštine javnosti.

„Izložbom predstavljamo tri priče objedinjene u jednu cjelinu koje na najbolji način približavaju Trakošćan, njegov razvoj i obitelj Drašković koja ga je oblikovala. Posebno nas veseli što je ovo naša prva suradnja s Dvorom Trakošćan i primjer kako muzejske ustanove, svaka sa svojom vrijednom baštinom, zajedničkim projektima mogu tu baštinu približiti novoj publici“, istaknuo je Komšo.

Osvrnuo se i na dugogodišnju povezanost ravnateljice muzeja Dvor Trakošćan Goranke Horjan s Arheološkim muzejom Istre, istaknuvši njezin doprinos razvoju Muzeja kroz dugogodišnje predsjedanje Upravnim vijećem.

Horjan je zahvalila ravnatelju Darku Komši te timovima Arheološkog muzeja Istre i Dvora Trakošćan na suradnji i potpori u realizaciji izložbe. Izložba je, veli, koncipirana kao svojevrsni storytelling kojim se kroz pojedine epizode iz povijesti Trakošćana nastoji pridonijeti razumijevanju hrvatske povijesti i feudalnog razdoblja.

„Ovdje smo htjeli ispričati priču o Trakošćanu. Kroz obrađene teme želimo dodatno pojasniti povijesne okolnosti i ispričati priče iz njegove povijesti koje su važne za razumijevanje hrvatske povijesti i samog feudalnog razdoblja“, kazala je Horjan.

Posebno se osvrnula na uspon obitelji Drašković, koja je u Hrvatsko zagorje stigla iz Like u 16. stoljeću. Njihov društveni i politički položaj jačao je kroz crkvene i vojne dužnosti, odanost habsburškoj kruni, ali i promišljeno sklapanje ženidbenih veza s moćnim obiteljima. Upravo se na tim elementima temelje tri izložbene cjeline: razvoj Trakošćana kroz gotovo sedam stoljeća, vojni svijet i karijera grofa Josipa Kazimira Draškovića te plemićki brakovi i njihova uloga u stvaranju društvenih, gospodarskih i političkih veza.

U ime Grada Pule okupljene je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Paola Orlić, istaknuvši zanimljivost izložbe upravo u načinu na koji mnoštvo povijesnih podataka pretvara u povezanu i publici pristupačnu priču.

Pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica osvrnuo se na istarske kaštele i njihove posebnosti te povukao poveznicu s Trakošćanom. Istaknuo je da su različite povijesne okolnosti oblikovale Istru i Hrvatsko zagorje, a posebno se osvrnuo na priču o plemstvu i obitelji Drašković te različite načine na koje su se u tim sredinama razvijali društveni odnosi i ostavljali tragovi u kulturnoj baštini. Naglasio je pritom da istarski kašteli, iako različiti od Trakošćana, svaki na svoj način svjedoče o ljepoti i posebnostima prostora u kojem su nastali. Nadovezujući se na riječi Paole Orlić, istaknuo je i iznimnu ljepotu Trakošćana, nakon čega je izložbu u ime Istarske županije svečano proglasio otvorenom.

Izložba je podijeljena u tri cjeline. Prva cjelina posvećena je Trakošćanu i njegovu razvoju kroz gotovo sedam stoljeća. Od srednjovjekovne utvrde (prvi put se spominje 1399. godine) i gotičkih dogradnji, preko dolaska Trakošćana u posjed obitelji Drašković, do preobrazbi u 19. stoljeću i njegova pretvaranja u muzej, povijest dvorca pokazuje kako se jedan prostor mijenjao zajedno s obiteljima i društvom koje ga je oblikovalo. Trakošćan se pritom predstavlja ne samo kao vrijedan primjer graditeljske baštine, već i kao prostor života, reprezentacije i obiteljskog identiteta.

Druga cjelina donosi priču o vojnoj karijeri grofa Josipa Kazimira Draškovića i vojnom svijetu 18. stoljeća. Vojna služba bila je važan način stjecanja i potvrđivanja ugleda, a ulaganje u vlastiti banderij, vojnu opremu i reprezentativne prikaze vojne snage svjedočilo je ambicijama i društvenom položaju obitelji. Portreti časnika, oslikane tapete s prikazima vojnih postrojbi, rodoslovlje, oružje, zastave i sablje posjetiteljima približavaju taj svijet.

Treća cjelina, Tko tu koga ženi?, posvećena je plemićkim brakovima i njihovoj ulozi u stvaranju društvenih, gospodarskih i političkih veza. Na primjeru obitelji Drašković prikazuje se kako su se kroz generacije povezivale obitelji, imovina i interesi te kako su bračne veze mogle utjecati na bogatstvo, ugled i politički utjecaj. Posebna se pažnja posvećuje ženidbenim ugovorima, mirazima i ulozi plemkinja u upravljanju imanjem i očuvanju obiteljskog identiteta i baštine.

Tri cjeline tako tvore priču o prostoru i imovini, vojnoj snazi te obiteljskim vezama kao važnim osloncima plemićke moći. Povezivanjem različitih izvora i predmeta izložba pruža širi pogled na povijest Trakošćana i obitelji Drašković, ali i na društvo i vrijednosti vremena u kojem su živjeli.

Izdvajamo detalje s izložbe: plemićke obitelji velikaškog statusa posjedovale su po nekoliko burgova istovremeno. Vlastelin je veći dio vremena boravio samo u jednom od njih, a ostale je po potrebi posjećivao i njima je upravljao kaštelan. Zanimljivo je da je uređenje prostora bilo skromno, na razini zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. No, da bi boravak bio ugodniji, nije se štedjelo na dekoraciji i unutarnjem opremanju. Zidovi su se prekrivali tepisima, koji se u to doba još nisu prostirali po podovima. Za rasvjetu slabo osvijetljenih prostorija koristile su se luči, baklje, uljanice i svijeće od loja ili voska. Grijalo se kaminima te kasnije velikim kalijevim pećima, koje su se ložile samo u prostorijama gdje se boravilo cijeli dan. Burgovi su bila mjesta društvenih događanja i svečanosti, ali i mjesta za utamničenja i smaknuća. Zabavljalo se igranjem, kockanjem i kartanjem. U utvrdama su živjeli ljudi podijeljeni po društvenim slojevima. Viši službenici su bili kaštelani, kapetani, upravitelji, provizori, računovođe, pisari: oni su pripadali nižem plemstvu. Slijedili su stražari, niži službenici i obrtnici te ostali poput kolara, kuhara, ključara, pekara, kovača i na koncu služinčadi. Vojnu posadu činili su konjanici, vratari i stražari koji su održavali red u vlastelinstvu i ulazili u razmirice sa susjedima.

Autori izložbe su kustosica i voditeljica Odjela stručno muzeoloških poslova Andreja Srednoselec i Ivan Mravlinčić, viši kustos i voditelj Odjela općih poslova Dvora Trakošćan. Koordinatorica je Roberta Tomičić, magistra povijesti umjetnosti.

Izložba ostaje otvorena do 29. studenog.