Miletić o Kaštijunu: ‘390 tona dnevno nije dovoljno kada otpad sadrži više od 60 posto vode’

Današnja sjednica Skupštine Istarske županije počela je raspravom koja je uobičajeno podigla malo tenzije u vijećnici. Predsjednik Skupštine Valter Flego predložio je da se u dnevni red uvrsti rasprava o nalazu revizije Istarskog veleučilišta, no dio vijećnika SDP-a upozorio je da dokument prije sjednice nisu dobili na svoje službene adrese.

Sanja Radolović iz SDP-a pritom je kritizirala način na koji je točka predložena, poručivši da se vijećnicima ne može očekivati ozbiljna rasprava ako nisu imali dovoljno vremena proučiti revizijski nalaz. Istaknula je i kako je riječ o ozbiljnom dokumentu koji je prethodno prošao skupštinske odbore. Flego je odgovorio da je riječ o tehničkom problemu, a ne o pokušaju izbjegavanja rasprave. Nakon kraće rasprave ipak je postignut dogovor pa je točka uvrštena u dnevni red kao 19., odnosno posljednja točka sjednice.

Tko je izdao dozvolu za otpad u Pazinu?

Prvo pitanje tijekom aktualnog sata otvorilo je slučaj nekoliko tisuća tona otpada nezakonito odloženog u Pazinu. Vijećnika Damira Grünbauma zanimalo je kako je talijanska tvrtka uopće dobila dozvolu Istarske županije za postupanje s otpadom. Pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj Mirko Radolović pojasnio je da dozvola nije izdana za recikliranje, već za prihvat i odlaganje otpada. Prema njegovim riječima, dozvola je izdana nakon provedenog postupka, no naknadnim nadzorom utvrđeno je da uvjeti navedeni u elaboratu nisu bili ispunjeni.

Nakon dodatnih provjera i izlaska inspekcije na teren pokrenut je postupak ukidanja dozvole, što je potom i učinjeno. Radolović je pritom ukazao na širi problem – nakon izdavanja dozvole Županija više nema ovlasti za neposredan nadzor, već je taj dio posla u nadležnosti državnih tijela.

SDP-ovog Vilija Bassanesea zanimalo je kada bi Istra mogla krenuti u izradu novog Prostornog plana Istarske županije. Ocijenio je da je riječ o dokumentu koji će dugoročno odrediti način razvoja prostora i imati velik utjecaj na kvalitetu života u županiji. Župan Boris Miletić kazao je kako je svjestan važnosti plana, ali i posljedica koje njegovo donošenje nosi.

Podsjetio je da je aktualni prostorni plan donesen 2016. godine, dok je postupak njegove izrade počeo još 2009. godine. Upravo zbog dugotrajnog procesa, kazao je, novom se dokumentu mora pristupiti pažljivo i uz snažan angažman struke. Miletić očekuje da će vijećnici uskoro dobiti prijedlog odluke o izradi novog plana, uz poruku da bi ovaj put postupak trebao biti znatno kraći od prethodnog.

Na Ćićariji zaustavljena sječa šuma

Dalibor Paus otvorio je pitanje sječe šuma na Ćićariji, zatraživši informacije o tome što se ondje konkretno događa i je li riječ o zakonitim zahvatima. Pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan kazao je da Županija u tom području nema izravne ovlasti, ali da je od državnih institucija i Općine Lanišće zatražila informacije. Prema dosad dostupnim informacijama, aktivnosti na terenu nisu bile u skladu sa zakonskim propisima te je sječa obustavljena. Županija sada očekuje nalaze nadležnih institucija.

Vijećnik SDP-a Marko Ferenc otvorio je pitanje različitih plaća medicinskih sestara koje, kako je naveo, na istim radnim mjestima obavljaju jednake poslove, ali imaju različita primanja i prava ovisno o stručnoj spremi. Zanimalo ga je jesu li takva radna mjesta pravilno sistematizirana i usklađena s propisima, posebno s obzirom na slučaj djelatnice koja već mjesecima čeka odgovor nadležnih o svojim pravima iz radnog odnosa.

Zamjenica župana Gordana Antić odgovorila je da razlike u plaćama proizlaze iz važećih zakonskih i podzakonskih propisa te da se problem ne može riješiti samo na razini županijskih zdravstvenih ustanova. Istaknula je kako su prema Ministarstvu već upućivani dopisi te da se izmjene trebaju rješavati na nacionalnoj razini. Poseban problem, dodala je, predstavlja i nedostatak medicinskih sestara na tržištu rada.

Što će biti s Kaštijunom?

Na problem Kaštijuna nadovezao se vijećnik HSU-a Enco Crnobori, koji je upozorio da se, unatoč smanjenju količina otpada koje pristižu na centar, problem neugodnih mirisa i dalje osjeća na području južne Istre. Crnobori je podsjetio da se o Kaštijunu govori već godinama te zatražio konkretnije informacije o tome što se trenutno poduzima. Posebno je istaknuo zabrinutost zbog utjecaja problema s Kaštijunom na turizam i gospodarstvo južne Istre. Predložio je i da Županija prema upravi Centra uputi službeni dopis kako bi se dobile preciznije informacije o stanju i daljnjim koracima.

Župan Boris Miletić odgovorio je da se problem može rješavati samo zajedničkim djelovanjem Kaštijuna, gradova i općina te njihovih komunalnih društava. Kao jedan od ključnih problema naveo je sastav otpada koji tijekom ljetnih mjeseci dolazi u centar, posebice visok udio vode i biootpada, zbog čega nominalni dnevni kapacitet od 390 tona u praksi nije dovoljan.

Prema Miletićevim riječima, posljednjih se mjeseci ipak razgovara o tehničkim rješenjima za smanjenje neugodnih mirisa, uključujući sustav njihova hvatanja. Ocijenio je da se situacija pomiče u dobrom smjeru, ali da će za trajnije rješenje biti potrebna suradnja svih jedinica lokalne samouprave.