Istra podržala Liku, a onda progovorila iz vlastitog iskustva: 'Ovakvih crnih točaka po Hrvatskoj ima jednostavno previše!'

'Miči to!', 'Za Liku, za Istru, za Hrvatsku!' i 'Tko plaća račun? Mi!' – neke su od poruka koje su odjekivale Trgom bana Jelačića na velikom prosvjedu 'Hodaj za Liku'. O problemima s otpadom u Lici i Istri govorili su Ivo Lorencin i Irena Burba, upozoravajući da problem više nije moguće promatrati kao lokalnu stvar.

Ivo Lorencin iz Medulina, član građanske inicijative 'Čist zrak, Duga ljubav', svoj je nastup počeo uz poruku 'Miči To'.

'Ja sam Ivo Lorencin i ovo oko mene nije crno-bijeli svijet. Dolazim iz Medulina, član sam građanske inicijative Čist zrak, Duga ljubav, koja postoji upravo zato jer nam već osam godina na jugu Istre zrak nije čist. Smrdi!', rekao je okupljenima.

Govoreći o Kaštijunu, istaknuo je da je građanima prije osam godina obećan moderan centar za gospodarenje otpadom, financiran uz europsku potporu.

'Kažu da je to legalno odlagalište. Donijeli su propise, platila je Europska unija. Obećali su da će to biti najmoderniji centar koji će nas spasiti od primitivnog odlaganja otpada', rekao je Lorencin, ustvrdivši da su prilikom njegove izgradnje 'lažirali studije utjecaja na okoliš'.

Kao posljedice je naveo neugodne mirise, 30.000 tona balirane plastike, za koju tvrdi da je odložena na golu zemlju i izložena kiši i suncu, kao i 14 tona mješavine rđavog željeza i plastike. Dodao je i da su, prema njegovim riječima, zagađene podzemne vode.

Podsjetio je i na obećanje da će se iz otpada proizvoditi gorivo.

'Obećali su da će prodavati gorivo iz otpada i zarađivati na tome. To je važno. Sada plaćaju 300 eura po toni da bi se nakon toga tog otpada riješili. Sve to na kraju plaćaju građani. Ne vjerujte im!', poručio je.

Nakon osam godina, kaže, više ne vidi drugo rješenje osim zatvaranja Kaštijuna.

'Jedino rješenje je zatvaranje Kaštijuna. Očigledno je da je došlo do potpunog urušavanja sustava gospodarenja otpadom u čitavoj Hrvatskoj, na svim razinama, državnoj, županijskoj i lokalnoj', kazao je Lorencin.

Upozorio je da takvih problema ima diljem zemlje.

'Ovakvih crnih točaka po Hrvatskoj ima jednostavno previše. I svatko od nas samostalno te probleme ne može riješiti. Jedini način je da se udružimo svi zajedno i da budemo snaga koja će čuvati Hrvatsku od onih koji nam žele zagaditi zrak, tlo i vodu.'

Poruku je zaključio povezivanjem različitih dijelova Hrvatske: 'Kako danas hodamo za Liku, sutra ćemo hodati za Dalmaciju, prekosutra za Slavoniju, a poslije toga za Istru.'

'Svi zajedno! Za Liku, za Istru, za Hrvatsku!', poručio je, prije nego što je okupljene pozdravio riječima: 'Ajme, koliko nas ima! Nije valjda da svi čekate tramvaj danas. Pozdrav iz Istre!'

Na Lorencina se nadovezala predsjednica Zelene Istre Irena Burba, koja je Liku i Istru povezala zajedničkim prirodnim bogatstvom, ali i problemima s otpadom.

'Znate li što je zajedničko Lici i Istri i svim drugim prekrasnim krajevima naše Hrvatske? Neprocjenjivo prirodno bogatstvo. Ali znate li što nam je još zajedničko? Tisuće tona ilegalno odloženog ili zakopanog otpada', rekla je.

Kao zajedničke probleme izdvojila je 'neučinkovit sustav gospodarenja otpadom, neefikasne inspekcijske službe i kršenje zakona bez posljedica', a zatim dodala: 'I sustav koji nas je prodao.'

Kao primjer je navela Pazin i bivšu Istra Plastiku, gdje je, prema njezinim riječima, 2020. usred grada dovezen ilegalno skladišten otpad iz Italije.

'Danas je tamo 13.000 tona otpada u centru grada. Građani su upozoravali. Grad je upozoravao. Inspekcije su utvrdile problem. Upozoravali su na opasnost od požara', rekla je Burba, podsjetivši i na veliki požar u postrojenju plastike u Osijeku u listopadu 2023., koji je nazvala ekološkom katastrofom.

'Najgore se dogodilo i u travnju '24. Buknuo je požar u Pazinu. Danas, prema službenom planu sanacije, 13.000 tona otpada čeka na sanaciju. Račun je preko osam milijuna eura. Ali otpad je još tamo. Što se čeka?', upitala je.

Poručila je da se isti problem sada vidi i u Gospiću.

'Sustav reagira tek kada se dogodi katastrofa, umjesto da je spriječi. Građani ne bi trebali biti detektivi koji godinama dokazuju ekološku bombu, dok u tišini strahuju za pitku vodu.'

Potom je okupljenima postavila pitanje tko na kraju plaća račun.

'Tko na kraju priče plaća račun?'

'Mi!', odgovorili su okupljeni.

'Naša djeca!', nastavila je Burba, dodajući: 'S milijunima eura iz naših džepova. Dok otpadna mafija sprema profit, nama ostaje otrovana zemlja i voda.'

Na kraju je poručila da upravo zbog svega toga građani moraju biti zajedno.

'I zato smo se okupili u ovakvom velikom broju. Zajedničko je odlučno da ovakvim scenarijima stanemo na kraj. Da se izborimo za pravedan i efikasan sustav. I da ne budemo više građani drugog reda.'

Nakon povika okupljenih, Burba je zaključila pitanjem: 'I zato vas danas pitam, jesmo li spremni?'

S Trga bana Jelačića potom je još jednom odjeknula poruka prosvjeda: da problem otpada, kako su poručili govornici, ne završava na granicama jedne županije ili grada, nego zahtijeva zajednički odgovor građana iz cijele Hrvatske.