Davor Gregorović: 'Za časno ime 119. brigade nije bilo mjesta u gradskoj memoriji'

Komemorativno obilježavanje 35. obljetnice osnutka 119. brigade Hrvatske vojske u Labinu trebalo je biti jedno od uobičajenih protokolarnih događanja, no brigadir HV-a u mirovini Davor Gregorović svojim se govorom pobrinuo da ovogodišnja obljetnica bude sve samo ne protokolarna.

Dopredsjednik Udruge veterana 'Klub 119. brigade HV' otvoreno je prozvao labinsku gradsku vlast zbog, kako je ustvrdio, nedovoljne valorizacije brigade u javnom i povijesnom prostoru grada.

Komemoracija je održana u Parku hrvatskih branitelja, a prethodilo joj je polaganje vijenaca kod Centralnog križa na Gradskom groblju u Labinu.

Gregorović je govor započeo podsjećanjem na okolnosti stvaranja hrvatske države i žrtvu pripadnika 119. brigade.

„Oči hrvatskoga naroda devedesetih godina gledale su s ponosom i poštovanjem na generaciju koja je uzela oružje u ruke i bila spremna položiti život na oltar domovine“, kazao je Gregorović.

Posebno se prisjetio sedmorice poginulih pripadnika brigade - Damira Meaškog, Bajre Draginovića, Slavka Cindrića, Milana Bulešića, Tomislava Brstila, Nenada Kalčića i Marijana Vinkovića, kao i 38 ranjenih te tridesetak oboljelih suboraca.

„Svatko od preko 6000 pripadnika koji su prošli kroz 119. brigadu HV može ispričati svoju priču“, kazao je, dodajući da je njezina povijest počela „s vjerom u Hrvatsku“ te da su odvažnost i zajedništvo njezinih pripadnika ostvarili ono što se tada činilo nezamislivim i neostvarivim.

Oštra poruka labinskoj gradskoj vlasti

Središnji i politički najoštriji dio govora Gregorović je posvetio odnosu Labina prema 119. brigadi. Poručio je da su veterani razočarani time što brigada, prema njihovu mišljenju, nije dobila odgovarajuće mjesto u gradskoj memoriji.

„Uvažavamo činjenicu da je prijedlog imena trga u stambenoj zoni Kature izraz poštovanja prema povijesti i identitetu lokalne zajednice, o čemu je u svom mišljenju jednoglasno odlučilo Vijeće MO Labin Kature. No, i recentna istarska i hrvatska vojna povijest iz razdoblja nametnutog nam rata, kao i prva vojna postrojba formirana u Istri nakon Specijalne jedinice policije ‘Bak’, zaslužuju svoje mjesto u labinskom povijesnom pamćenju – prije svega kroz kulturu sjećanja nasuprot kulturi zaborava“, rekao je Gregorović.

Kritizirao i odnos hrvatske ljevice prema državi

Gregorović se nije zaustavio na lokalnoj razini, već je završni dio govora pretvorio i u širu političku kritiku.

Istaknuo je kako je većina mobiliziranih vojnih obveznika 119. brigade simpatizirala i glasovala za stranke lijevo-liberalnog političkog spektra, ali ustvrdio da se upravo u, kako ju je nazvao, „propuštenoj valorizaciji istarske ratne brigade“ ogleda današnji odnos hrvatske ljevice prema državi.

„Iako ista formalno djeluje u nacionalnoj državi, ona joj identitetski ne pripada jer se država ne doživljava kao povijesna vrijednost, a pogotovo ne kao identitetski okvir, nego kao administracija i struktura“, rekao je Gregorović.

Takav je odnos nazvao „nedržavotvornošću u identitetskom smislu“, ustvrdivši da se politički narativ prebacuje na transnacionalne identitete i univerzalističke ideologije.

Blašković: Domoljublje se ne mora glasno naglašavati

Za razliku od Gregorovićeva politički intoniranog nastupa, govor labinskog gradonačelnika Donalda Blaškovića bio je pomirljiviji i usmjeren prije svega na zajedništvo, žrtvu branitelja i sjećanje na ratne godine.

„Kada je ova brigada osnivana, malo je tko razmišljao o obljetnicama. Bilo je ratno vrijeme. Razmišljalo se o danu koji je pred nama, o zadatku koji treba izvršiti i, prije svega, o ljudima“, kazao je Blašković.

Naglasio je kako su upravo ljudska povezanost, zajedništvo i briga jednih za druge učinili 119. brigadu onime čega se danas njezini pripadnici i građani s ponosom prisjećaju.

„Istra je tada dala svoj doprinos, kao što je to činila uvijek kada je bilo potrebno. Ljudi ovoga kraja pokazali su da se domoljublje ne mora glasno naglašavati. Ponekad je dovoljno, kada zatreba, jednostavno stati iza onoga u što vjeruješ i učiniti ono što možeš“, poručio je gradonačelnik.

Pozvao je i da obljetnica bude prilika za prisjećanje na one kojih više nema, zahvalu živućim braniteljima te njihovim obiteljima koje su zajedno s njima nosile teret ratnih godina.

Obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Labina i općina Labinštine, branitelji 119. brigade HV-a i udruge proistekle iz Domovinskog rata, predstavnici Udruženja antifašista Labinštine, Društva 'Josip Broz Tito' Labinštine, Župnog ureda Labin, Policijske postaje Labin, Crvenog križa Labin, Javne vatrogasne postrojbe Labin i Stožera civilne zaštite te gradski i općinski vijećnici i drugi uzvanici.

Prije komemorativnog programa u Parku hrvatskih branitelja položeni su vijenci kod Centralnog križa na Gradskom groblju u Labinu.

U glazbenom programu sudjelovali su Klapa Labin i maestro Franko Ružić.