Sve više dojava o stršljenima: 'Posljedice uboda mogu biti kobne. Pripazite na ove stvari...'

Iz Udruge pčelara Pula ovih su dana na društvenim mrežama upozorili građane: oprez sa stršljenima! Uz apel su objavili i medijski napis o teškim posljedicama koje mogu uslijediti nakon njihova napada. U Krapinsko-zagorskoj županiji, naime, jedan je čovjek nedavno preminuo nakon što ga je ubo stršljen, dok je zabilježeno i sedam po život opasnih alergijskih reakcija nakon uboda osa i stršljena, od kojih su tri zahtijevale reanimaciju.

Budući da je predsjednik Udruge pčelara Pula Nediljko Landeka ujedno i voditelj Odjela za dezinsekciju županijskog Zavoda za javno zdravstvo, pitali smo ga kakva je situacija sa stršljenima u Istri, u jeku njihove sezone.

„Ovih dana imamo povećan broj dojava o stršljenima, konkretno o primijećenim gnijezdima, odnosno njihovom učestalom pojavljivanju na nekom mjestu ukoliko je gnijezdo skriveno. Najčešći su pozivi iz južne Istre, a radi se o rubnim dijelovima naselja uz šumska područja“, kaže dr. sc. Nediljko Landeka.

Ističe da Zavod nema podatke o težim posljedicama uboda stršljena u Istri ovoga ljeta, no neke regije bilježe veći broj napada, uključujući smrtni ishod u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Brojni stršljeni - gnijezdo u blizini

Upozorava da se gnijezda stršljena mogu nalaziti u pomoćnim objektima, kamp-kućicama i dimnjacima, ali i u šupljem stablu ili panju masline.

Ukoliko primijetimo veći broj jedinki koje se pojavljuju na nekom mjestu – bilo u prirodi ili prilikom njihova ulijetanja u kuću i na terasu, osobito u večernjim satima kada ih privlači svjetlo – moguć je, kaže, da je i gnijezdo u blizini.

„Takvom mjestu se bolje ne približavati bez adekvatne zaštite jer postoje jedinke koje brane gnijezdo ukoliko se osjete ugrožene. Tada može doći i do napada i uboda, što može rezultirati jakom alergijskom reakcijom, edemom, a može prijeći i u teža stanja, sve do anafilaksije, opasne po život“, napominje Landeka.

Pojedinci često, dodaje, zanemare opasnost i pokušavaju gnijezdo spaliti bacačima plamena ili ga mehanički ukloniti.

„Tada ih možemo jako razljutiti, a u nekim slučajevima, ukoliko je netko preosjetljiv na ubod, posljedice mogu biti kobne.“

Iako je otrov stršljena manje toksičan od otrova ostalih osa, sadrži više acetilkolina – tvari koja izaziva jak osjećaj pečenja. Njihov žalac također dublje prodire u kožu, zbog čega ubod može biti izrazito bolan.

Jasna preporuka

Preporuka je jasna: gnijezdo je najbolje ukloniti uz pomoć ovlaštenih stručnjaka registriranih za dezinsekciju, poput Zavoda za javno zdravstvo, ali i privatnih tvrtki. Ovlaštene tvrtke posjeduju adekvatnu zaštitnu opremu, iskustvo u takvim poslovima i insekticide koji brzo djeluju.

„Klasična pčelarska zaštitna oprema nije dovoljna za zaštitu jer je stršljen puno krupniji od pčele i ima puno duži žalac koji probija klasična pčelarska odijela“, upozorava naš sugovornik.

Neki gradovi i općine u Istri prepoznali su problem i financiraju uklanjanje gnijezda, bez obzira na to gdje se ono nalazi. Često se, naime, gnijezdo nalazi upravo na privatnom posjedu.

„Time se izbjegava rizik da se netko ipak u vlastitoj režiji i bez adekvatne opreme, kako bi izbjegao plaćanje dezinsekcije, odluči sam obračunati s ovim opasnim kukcima“, zaključuje Landeka.