'Pitajte poljoprivrednike i ribare što nam se događa s vremenom': osnivač Neverina otkriva jesu li paklena ljeta naša budućnost

„Ljeto je, kolovoz je, pa je valjda normalno da je vruće.“ Tako otprilike glasi jedan od najčešćih komentara onih koji svaki napis o ekstremnim temperaturama i klimatskim promjenama smatraju pretjerivanjem.

No, što o tome kažu službeni podaci i čovjek koji svakodnevno prati tisuće meteoroloških mjerenja?

S Alenom Šterpinom, suosnivačem Neverina, sve popularnije aplikacije za vremensku prognozu, Pazinjanom koji živi u Zagrebu, razgovarali smo o toplinskim valovima i onome što nas čeka u godinama pred nama.

- Iako svjedočimo ekstremnim vremenskim uvjetima – s dva duga toplinska vala i rekordno visokim temperaturama – još ima dežurnih komentatora na društvenim mrežama koji sve vide kao još jedan „medijski hajp i pompu“. Je li, po Vama, ovo doista samo jedno sasvim normalno ljeto?

- Ljetne temperature koje danas imamo nisu ni približno jednake onima koje smo imali u ljeto, primjerice, 1960-ih. Tada su toplinski valovi trajali po nekoliko dana, danas govorimo o nekoliko tjedana. Za definiciju toplinskog vala nije bitna samo maksimalna temperatura zraka, bitnije je koliko traje taj uzastopni niz vrućih dana i niz toplih noći. Noćno ohlađivanje je važno jer omogućuje oporavak od dnevne vrućine i hlađenje zidova u kojima boravimo.

Čak i prije 20-ak godina često smo imali, nakon prolaska ljetnih fronti i nakon što se vrijeme smirilo, temperature koje su se u unutrašnjosti Istre ujutro spuštale i ispod 10 °C. Sada je to jako rijetko.

Za one koji sve vide kao jedan medijski hajp i pompu, i ako brojevi nisu dovoljni, dovoljno je pitati poljoprivrednike, koji žive sa zemljom i siju; ili ribare koji žive s morem, koliko se promijenila količina ribe, školjke i drugo… Dakle, oni koji u principu žive taj dio.

- Kad uspoređujemo današnje vrijeme s onim na koje smo navikli prije nekoliko desetljeća, što se zapravo najviše promijenilo? Jesu li problem samo više temperature ili se mijenja i način kako nas vrijeme „udara“ – trajanje vrućina, suše, nagle oluje, količina oborine?

- Kada govorimo o ljetu, najviše se promijenilo trajanje toplinskih valova, koji su sve dulji, a na to se često nadovezuje i suša. I kada stignu izraženi pljuskovi, imamo istovremeno i veći rizik za poplave jer tvrda kora suhe zemlje teže upija vodu, koja se onda bujično slijeva s brda.

DHMZ je upravo objavio preliminarnu analizu ovog toplinskog vala. Ističe se Rijeka u kojoj je postavljen novi hrvatski rekord najduljeg neprekinutog toplinskog vala od čak 20 dana, čime je premašen dosadašnji rekord od 17 dana zabilježen na postaji Knin 2003.

Spomenimo i to je da Pazin posljednjeg dana srpnja 2026. oborio i temperaturni rekord za srpanj koji sada iznosi 38,8 °C (prethodni je bio 38,6 °C iz 2007. godine).

- A što nas čeka dalje? Hoće li ovakva ljeta - sušna razdoblja i nagle promjene vremena - postajati sve češći? Treba li nas biti strah i, ako da – čega konkretno? Suše i njezinih posljedica, primjerice za vodoopskrbu, poljoprivredu i opskrbu električnom energijom, čemu dijelom već svjedočimo…?

Prije svega - nisam sklon strašenju. Mislim da se možemo prilagoditi i na još ekstremnije vremenske prilike. To znači bolje čuvati kišnicu za suhe ljetne dane, čuvati šume, planirati bolje navodnjavanje za poljoprivredu.

Trend je takav da ćemo u budućnosti biti još više izloženi toplinskim valovima i sušama u ljetnom periodu. No ako gledamo godinu u cjelini, godišnja količina oborina ostat će u okvirima trenutne, samo će biti nepovoljnije raspoređena na način da se u zimskom dijelu godine očekuje čak i povećanje oborina, a ljeti smanjenje.