Suša poharala maslinike, bit će manje ulja, nikad ranija berba grožđa

Iako je do berbe maslina još dugo vremena, dugotrajna suša, posebno neuobičajene visoke temperature, utjecat će na ovogodišnju proizvodnju ulja. Bez obzira na različitu genetsku naslijeđenu otpornost, već kad temperature prelaze 30 stupnjeva, a nema kiše, pojavljuju se poremećaji u životnim funkcijama stabla maslina.

Posebno se to odnosi na fotosintezu, stvaranju organskih hranjivih sastojaka, te gubitak vode iz lišća. Kad maslina počinje gubiti vodu iz lista, onda je uzima iz plodova maslina, koji onda postanu smežurani. To je kritično stanje za plod.

„Bilo je već ovakvih suša, ali ne i dugotrajnih temperatura koje danima prelaze 35 stupnjeva. Maslina se bori s preživljavanjem, a to se posebno odnosi na plodove koji bez vode ne mogu stvarati ulje. Prije ili kasnije kiša će pasti, plodovi će se napuniti tekućinom ali je upitno da li će moći nadoknaditi dugotrajni proces stvaranja ulja. Po svemu, mogla bi nam se ponoviti pretprošla maslinarska sezona kada su randmani bili izuzetno niski, tek nešto viši od šest posto“, kaže Edi Družetić, jedan od vodećih istarskih i hrvatskih maslinarskih stručnjaka.

Ističe da bi najbolje bilo kada bi se masline mogle navodnjavati. Međutim, Istra ima toliko maslinika da je to nemoguća misija. Pogotovo stoga što treba preko sto litara vode da bi se mogla zaliti jedna maslina.

„Ono što mi možemo napraviti je prihrana maslina preko lista pripravcima koji sadrže aminokiseline i mikro hranjiva. Aminokiseline su snažni biostimulatori za masline, pomažu biljci da lakše podnese sušu i visoke temperature te potiču brži oporavak nakon stresa uzrokovanih ovakvim ekstremnim vremenskim uvjetima“, ističe Družetić.

Budući da tvrtka Agroprodukt u kojoj radi Družetić ima i vinograde pitali smo ga kako loze podnose sušu. Ističe da oni imaju bušotine pa povremeno zalijevaju vinograde.

„U razgovorima sa kolegama dolazimo do zaključka kako će grožđe sazrijevati puno ranije nego što je uobičajeno. Međutim, do toga dolazi zbog dehidracije grožđa, a ti ubrzani procesi odrazit će se na kvalitetu vina jer neće biti optimalnih omjera šećera i kiselina. Biti će i manji prinosi, procjenjuje se za 30 posto“, kaže Družetić.

Edi Družetić je u kontaktu i sa talijanskim proizvođačima. Dojavljuju mu da se u južnoj Italiji vinogradari već pripremaju za berbu. Naime, u grožđu je već 18 posto šećera, optimalno za berbu.