Pazinski purger čije prognoze prati više od 200 tisuća ljudi: 'Zbog jedne fešte dosjetio sam se nečeg što nitko nema'

„Si zna da je naš Pazinjan, ki živi u Zagrebu, osmisli najbolju aplikaciju za vrime – po njoj znaš kad će padati daž u minutu jušto?“, pita me frizerka, jedva je čujem od mašinice.

Odgovaram niječno, ali dok su škare napravile cik-cak, shvaćam da ovakav namješteni zicer – danas za prognozu više gledamo u ekran negoli u nebo – ne bi fulali ni veći pikzibneri od mene.

Nije mi se gel na kosi ni osušio, već sam u Jutarnjem pročitao da i šef Državnog hidrometeorološkog zavoda - velika dakle faca - dok je na ferijama, osim njihovog servisa, obavezno prati i Neverin, aplikaciju iza koje stoji frizerkin frend, 33-godišnji Alen Šterpin.

Velika, dakle, faca. A, zapravo, tako susretljiv tip. U hip smo – taman je svratio na vikend iz metropole – dogovorili ćakulu na pazinskom korzu, tu u kafiću Barbiere.

Prva riječ bila mu je: grmi

I priča je krenula snažno, baš kao ovaj toplinski val; priča o tome kako je dječačka fascinacija meteorologijom s vremenom izrasla u ozbiljan posao i top proizvod, od kojeg Alen danas živi.

Vrijeme ga je, kaže, zanimalo od druge, treće godine života.

„Meni je jedna od prvih izgovorenih riječi bila: grmi! Naravno da sam se plašio tih gromova, ali su me i fascinirali, baš kao munje i snijeg, kao rijetka pojava kod nas“, počinje Alen.

Još kao vrtićarac imao je, pogađate, svoj prvi termometar, „onaj sa sajma“, a nekoliko godina kasnije i prvu digitalnu meteorološku stanicu iz Njemačke.

„Svaki dan sam s teleteksta prepisivao gradove s temperaturama u bilježnicu... Ma, moram paziti što ću reći da ne ispadnem baš toliki čudak, ha-ha“, kroz smijeh će sugovornik.

Čudak ili ne, ono što je drugima bio običan pogled kroz prozor, njemu je od malih nogu bio svijet koji valja razumjeti.

Zbog toga je još u višim razredima osmoljetke, prije gotovo 20 godina, bio među osnivačima Istrameta. Isprva udruge, koja je potom prerasla u projekt s respektabilnom mrežom stanica.

„Zaista se tada u Istri puno napravilo po pitanju meteorologije. U početku su na cijelom poluotoku bile tri, četiri postaje, pa u pet godina dođeš na 50 stanica. Ljudi su nam slali puno slika s terena, prazne Butonige, nabujale Raše, lijepa vremena...“, sjetno se prisjeća Alen.

Iz Istrametove je priče izašao prije desetak godina - nerado to evocira - ali meteorologiju nije napustio. Samo joj je dodao još jednu ljubav.

„Kasnije me sve više počela zanimati i tehnologija – čipovi, računala, Internet...“

Škalin više - Neverin

U Zagrebu je, nakon završenog studija fizike i informatike na PMF-u, četiri godine radio kao profesor fizike u osnovnoj školi. Tog se razdoblja, pak, vrlo rado domisli.

„Paralelno sam, doduše, već razvijao neke stvari i onda je došao trenutak kada sam shvatio da moram napraviti neki škalin više.“

Taj ga je škalin odveo u privatni sektor i poduzetništvo. U Neverin.

„Vuklo me je to: cijeli proces stvaranja proizvoda, aplikacije – nešto slično kao recimo Spotify, samo ne u sektoru muzike, nego meteorologije.“

Neverin je u početku bio zamišljen kao news portal. No, s vremenom se Šterpin sve više prebacio na tehnologiju i razvoj, pa je priča prerasla u ozbiljnu aplikaciju za praćenje vremena. Od nule je, uz puno truda, stvorio brend. I dostigao fascinantne brojke.

Danas Neverin mjesečno u prosjeku koristi više od 200 tisuća ljudi. Kada vrijeme „poludi do kraja“, a zgodi se to sve češće, broj korisnika zna doseći i oko 300 tisuća. To više nije baš hobi iz osnovne škole.

Neverin danas „hvata“ podatke s oko 1.300 meteoroloških postaja iz Hrvatske i okolnih država, dijelom privatnih, dijelom državnih.

Ali nije poanta samo u tome da aplikacija prikupi što više podataka. Neverin, naime, za Hrvatsku koristi između šest i deset svjetskih i europskih prognostičkih modela, ovisno o području. Umjesto da korisnik otvara nekoliko aplikacija i uspoređuje što koja kaže, Alenov proizvod njihove rezultate objedinjuje i iz njih pokušava izvući najbolju moguću prognozu.

„Ne postoji jedan model koji je uvijek najbolji. Neki su bolji za snijeg, neki za ljeto, neki bolje pogađaju vjetar, a lošiji su s pljuskovima. Zato ih stalno testiraš i unapređuješ sustav“, objašnjava.

Pojednostavljeno, Neverin ne želi samo prenijeti jednu prognozu. Želi iz više njih izvući onu koja će biti najkorisnija.

A onda dolazimo do druge važne stvari – radarskih snimki. One se osvježavaju svakih nekoliko minuta i pokazuju gdje se kiša upravo nalazi i kamo ide.

Stigao na Rim i vidio - priliku

I upravo je iz takve situacije prije godinu dana, u ovo isto vrijeme, doma u Pazinu, Šterpinu pala na pamet nova ideja. Bila je fešta Rim, još niz sportskih događanja, a sve je ovisilo o vremenu. Ljudi su ga, prisjeća se, pitali kada će kiša.

„I doslovno taj dan sam rekao da je to to, to mora poj van, automatizirat ću to za koliko dolazi kiša, da imam to po minutama. Kroz godinu dana lansirao sam gotov proizvod. Ne znam jesi li vidio da nešto takvo netko drugi ima?!“

Dakle, kiša po minutama.

Upravo je ta minutna prognoza danas dio Premium modela, koji je uveden prije otprilike mjesec dana. Osnovne funkcije Neverina i dalje su besplatne, dok Premium korisnicima daje detaljniju prognozu. Besplatna verzija prognozira padaline u minutu do sat vremena unaprijed, a Premium do četiri sata.

„Komentari su redom odlični, nema loših, očito je sazrelo vrijeme kada ljudi razumiju da nešto u što je uloženo jako puno vremena i drugih resursa se mora naplatiti.“

I nije Neverin zanimljiv samo onima koji prije izlaska iz kuće žele provjeriti treba li im kišobran.

Vrijeme je posebno važno ljudima koji o njemu doslovno ovise – planinarima, sportašima, poljoprivrednicima, pomorcima i drugim outdoor korisnicima. Interes postoji i među komunalnim poduzećima, primjerice onima koja se bave odvodnjom, navodnjavanjem ili zimskom službom.

A Šterpin već gleda dalje. U planu su specijalizirane prognoze za poljoprivredu i pomorce, zdravstvene prognoze poput peludi i alergena, ali i kvaliteta zraka.

„Vrijeme ne poznaje granice“, poručuje i dodaje:

„Počelo je iz hobija i entuzijazma, ali sad je došlo do prilike da se razvije na Europu, što će tražiti zapošljavanje ljudi u razvoju, marketingu i prodaji...“

Šterpin je rek'o

A dok ga slušam kako gorljivo priča o meteorologiji, umjetnoj inteligenciji i svemu što bi još mogao napraviti, pada mi na pamet da bismo onu TBF-ovu pjesmu o prognozi vremena već sada mogli drukčije pjevati.

Ne „Vakula je reko“, nego – „Šterpin je rek'o“.

On se na to slatko nasmije, a još slađe ovom polupurgeru zatitra brk kad spomenem Istru. Tu se odmah prebaci na dijalekt.

„Da si me pita prije 15 lit da li bih poša iz Istre – ne, nema šanse. Ali splet životnih okolnosti te ponese drugin putem... Jako volin Istru i moj Pazin. I često san doma. Jednostavno, dojdeš tu i kako da nisam nanke nikad poša.“

„Ja san gore 15 lit, ali veruj mi, nisan beside po naše zabija, a znan ljudi ki su gore pet lit i kambjaju sve. Nanke u falu z nekin našin ne rečen besidu na 'što'. Lipo je u Istri“, govori u dahu.

A lipo je i da je neki iz Istre učinija ovakovo delo kao Alen, uzvraćam mu.

Na kraju, ako vas zanima, i sutra će biti pretežno vedro.

Tko je rek'o?

Nije Vakula.

Šterpin je rek'o.