Istarski.hr u brodogradilištu Navantia kod Cadiza

Video, Foto Ovo je korveta kakvu bi, ako dobiju posao, Španjolci gradili i u Puli

Piše: Milan Pavlović

19.06.2026 - 07:02
Porinuće korvete Al-Madinah u brodogradilištu Navantia kod Cadiza (foto: Milan Pavlović)
Porinuće korvete Al-Madinah u brodogradilištu Navantia kod Cadiza (foto: Milan Pavlović)

Pulu i Cádiz dijeli gotovo dvije tisuće kilometara mora i kopna, ali povezuje ista industrijska nit – brodogradnja. Oba su grada izrasla na temeljima drevnih civilizacija, stoljećima živjela od mora i brodogradnje te postala važna uporišta vojnih mornarica svojih država. U njihovim su se lukama gradili brodovi koji su povezivali kontinente, ali i čuvali nacionalne interese na moru.

 

Danas bi upravo ta zajednička pomorska tradicija mogla otvoriti novo poglavlje suradnje između pulskog Uljanika i španjolske Navantije. Naime krajem svibnja u Zagrebu su Navantia, Uljanik Brodogradnja 1856 i hrvatska tvrtka Nortes Blue potpisali memorandum o razumijevanju kojim su otvorili mogućnost zajedničkog nastupa u projektu nabave višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu.

Istarski.hr jedan je od hrvatskih medija koji su dobili priliku obići brodogradilište Navantia u San Fernandu pokraj Cadiza i prisustvovati svečanoj ceremoniji porinuća jedne iz serije od osam korveta koju su Španjolci izgradili za mornaricu Saudijske Arabije, a koje se u diplomatsko-industrijskim krugovima spominju kao ključna referentna točka španjolske ponude Hrvatskoj.

Milan Pavlović, glavni urednik Istarskog.hr u Cadizu

Iako je riječ tek o početnoj fazi i okviru za buduću suradnju, u Puli je ova vijest odjeknula prije svega kroz prizmu mogućeg povratka škvera u ozbiljnije industrijske programe. Nakon sloma Uljanik grupe i godina u kojima se brodograđevna aktivnost svela na znatno manji opseg, svaki ulazak u međunarodni vojni ili industrijski projekt otvara pitanje dugoročnije perspektive proizvodnje.

Za Uljanik bi potencijalna suradnja s Navantiom značila ulazak u segment vojne brodogradnje, koji nosi više tehnološke zahtjeve, ali i veću stratešku vrijednost od klasične komercijalne gradnje brodova. U tom bi modelu, prema dosadašnjim okvirima suradnje, dio gradnje i opremanja korveta mogao biti realiziran u Puli, uz prijenos znanja i uključivanje domaće industrije.

Navantia pritom ne dolazi samo s projektom broda, nego i s industrijskim modelom suradnje koji podrazumijeva uključivanje lokalnih partnera u proizvodni lanac, što je za hrvatsku brodogradnju jedan od ključnih elemenata cijelog projekta.

U središtu španjolske ponude nalazi se platforma ALFA 3000, višenamjenska korveta odnosno laka fregata namijenjena širokom spektru zadaća – od nadzora mora i zaštite gospodarskog pojasa do protupovršinskog, protuzračnog i protupodmorničkog djelovanja. Brod je razvijen prema NATO standardima i projektiran za djelovanje u različitim sigurnosnim scenarijima, uključujući nadzor pomorskog prometa, traganje i spašavanje te borbu protiv asimetričnih prijetnji.

Platforma je predviđena za djelovanje s mornaričkim helikopterima i besposadnim sustavima, uz visoku razinu automatizacije koja omogućuje manju posadu i niže operativne troškove. Navantia, sa sjedištem u Madridu i brodogradilištima u Cádizu, Ferrolu i Cartageni, ubraja se među vodeće europske proizvođače ratnih brodova i redovito sudjeluje u velikim NATO i međunarodnim programima.

Gost na svečanom porinuću u San Fernandu bio je i veleposlanik Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj Jose Ramon Garcia Hernandez. Komentirajući potencijalnu suradnju Navantije i Uljanik Brodogradnje 1856 na projektu korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, istaknuo je kako je jedan od temeljnih principa španjolske ponude uključivanje domaće industrije.

Jose Ramon Garcia Hernandez

„Dobra praksa je da se brod, ako bude hrvatski, gradi u Hrvatskoj. Tako bi se najbolja iskustva španjolske brodogradnje prenijela u Hrvatsku. Cilj je uspostaviti zajednički projekt kako bi se gotovo 80 posto broda moglo izgraditi u Hrvatskoj. Time bi se podigla razina industrije u obje zemlje, i u Španjolskoj i u Hrvatskoj. Govorimo o razmjeni znanja, stvaranju nove vrijednosti te prijenosu tehnologije, uključujući tehnologije dvojne namjene. Mislim da je to situacija u kojoj obje strane dobivaju.“, rekao je Garcia Hernandez.

O konačnoj sudbini projekta neće odlučivati industrijski partneri, nego hrvatska država. Ministarstvo obrane i Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku o budućem tipu korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, a među glavnim konkurentima španjolskoj ponudi spominje se francuski Naval Group sa svojom korvetom Gowind.

Gradnja korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu jedan je od najvećih obrambenih projekata u Hrvatskoj od osamostaljenja. Osim o sigurnosnom i strateškom pitanju, riječ je i o odluci koja bi mogla imati značajne posljedice za domaću brodogradnju. Upravo zato u Puli se s posebnom pažnjom prati svaki korak koji bi Uljanik mogao ponovno približiti velikim međunarodnim projektima.

Imaš vijest? Podijeli je s nama putem Vibera ili WhatsAppa

Posljednje novosti