Totalni fijasko pulskog aerodroma: milijunski gubici, krediti za plaće, a nove linije na kapaljku. 'Halo, Plenki...'

Ni sedmu godinu od početka pandemije, koju smo gotovo i zaboravili, Zračna luka Pula nije se ni izbliza vratila na stare brojke od gotovo 800 tisuća putnika, koliko ih je zabilježeno 2019., ali i davne 1985. godine.

Rade s milijunskim gubicima, zadužuju se, dižu kredite za plaće, planirani rast ide puževim korakom koji uskoro ne obećava održivost, nove linije godišnje broje se na prste, objavio je Jutarnji list u članku pod naslovom "Totalni slom aerodroma u Istri".

Turistička regija koja realizira četvrtinu ukupnih turističkih noćenja u Hrvatskoj i dalje se oslanja na goste koji dolaze cestovnim putem.

Zimskih letova nema, nitko još nije nadomjestio Ruse i Ukrajince koji su prije rata činili većinu aviogostiju Istre. A gdje su Skandinavci, Britanci, sjeverni Nijemci, zašto ih nitko nije doveo, tko je uopće odgovoran za fijasko Zračne luke Pula?, pita se novinarka Marija Crnjak.

Pitanje je ovih dana konačno sletjelo i na stol premijera Andreja Plenkovića, čime ga je prilikom posjeta predstavnika Vlade Istri u travnju zaskočio župan Boris Miletić. Bilo je to neugodno iznenađenje za premijera, s obzirom na to da je Zračna luka Pula u većinskom vlasništvu države.

"Zračna luka Pula ne koristi svoj puni potencijal, na što već dulje ukazujemo, zračni promet je izrazito sezonski koncentriran, u predsezoni i posezoni, osobito zimi nemamo dovoljan broj međunarodnih linija. A upravo je bolja cjelogodišnja povezanost ključna za razvoj kongresnog, zdravstvenog, sportskog i premium turizma", pojašnjava za Jutarnji list Miletić, koji je potvrdio da je o svemu nedavno iscrpno izvijestio Plenkovića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

O neiskorištenom ogromnom potencijalu pulskog aerodroma pisao je i Istarski, navodeći primjere sličnih zračnih luka iz susjedstva, poput onih u Trstu, Trevisu i Ljubljani, koje su, uz dobru strategiju i suradnju svih aktera, ostvarile impresivan napredak.