Uskrsnice su ove godine dobili i umirovljenici koji rentaju apartmane - zar su oni socijalno ugroženi?

Iako ova godina nije izborna, gradovi i općine kao da su se natjecali tko će podijeliti više uskrsnica, blagdanske novčane pomoći za svoje socijalno ugrožene građane.

Prošle, izborne godine i Vlada RH je isplatila 50 eura svim "penzićima". Novom zgodom o tome su komunicirale tek umirovljeničke stranke, a Hrvatska stranka umirovljenika, koja je dio parlamentarne većine, priopćila je da u vrijeme velike svjetske krize Vlada nema novaca za isplatu uskrsnica.

Iako, uskrsnice i božićnice se i dalje prema kolektivnim ugovorima isplaćuju u državnim i javnim službama. Umirovljenici su, pak, prepušteni lokalnoj samoupravi, pa su, ovisno o mogućnosti i političkoj volji, ove su godine mogli računati na uskrnice u iznosu od 40 do 150 eura.

Fažana i Labin među najizdašnijima

Prema statističkim podacima objavljenim na državnoj razini, među najizdašnijima su bili Fažana i Labin. U Rovinju su mirovinski cenzus sa 550 podigli na 800 eura, pa se broj umirovljenika koji su dobili uskrsnicu više nego udvostručio.

U odnosu na prijašnjih 840, uskrsnicu u iznosu od 75 eura dobilo je čak 2.000 umirovljenika. Bilo je puno komentara o tome kako i bogati Rovinj ima puno siromašnih građana...

Pritom, najveći apsurd je da se imovinski cenzus, a tako ga službeno zovu, utvrđuje isključivo prema visini mirovine. Naime, mnogi od tih umirovljenika su istodobno i vlasnici apartmana. Neki su se i čitav život bavili turizmom, primjerice kao ugostitelji, pa su si isplaćivali minimalni iznos za mirovinsko osiguranje, a istodobno gradili nekretnine.

Sve bi bilo u redu kad bi se u primanja umirovljenika ubrojila i sva ostala legalna i ilegalna primanja, te vrijednost pokretnih i nepokretnih nekretnina. A ukoliko i dalje jedini kriterij bude visina mirovina, uskrsnice i božićnice će biti više populistički nego socijalni potez.

A toliko su nas godina, još od vremena kada je ministar financija bio Slavko Linić, uvjeravali da će se preko OIB-a u svakom trenutku moći vidjeti imovinsko stanje svakog pojedinca. E, sad, pitanje je odgovara li to političarima, ili im je unosnije ovako arbitrirati i ubirati političke poene.

Uskrsnice rasporediti za pomoć potrebitima

Ako ništa drugo, gradovi imaju službene spiskove socijalno ugroženih građana, koje utvrđuju centri za socijalnu skrb. Prema njima, za Uskrs i Božić preko Crvenog križa dijele se špeže u naturi.

Zar ne bi bilo bolje kada bi se sredstva isplaćena za uskrsnice i božićnice - a dostižu tek vrijednost skromnijeg blagdanskog obroka - mjesečno rasporedile evidentiranim socijalno ugroženim građanima. Time bi se njima osigurala kakva takva sigurnost. Međutim, izgubila bi se, je li, politička podrška šireg broja umirovljenika koji dobivaju uskrsnice i božićnice.

I kako sada, nakon što su spiskovi nabujali, stvari vratiti u neke sužene okvire za korist socijalno ugroženih? 

Po istom principu, osim toga, političari se "bore" i na drugim poljima - oni bi osigurali besplatne vrtiće, prijevoz i parkiranje, sve to na teret onih koji svojom i odgovornošću poslodavaca plaćaju poreze u punom iznosu.