Mjesni odbor Koromačno ne osporava ni rad, ni razvoj cementare, ali se protivi rješenjima za koja smatra da mogu ugroziti zdravlje i sigurnost stanovništva. Od investitora traže zaustavljanje postojeće Studije utjecaja na okoliš i izmještanje planiranih postrojenja na istočnu stranu poluotoka, dalje od naselja. Upozoravaju i na moguće posljedice skladištenja i transporta ugljikova dioksida, kao i na potencijalno onečišćenje mora, uz ocjenu da projekt u sadašnjem obliku otvara niz nedorečenih i spornih pitanja.

Priopćenje koje potpisuje predsjednik MO-a Koromačno Miljenko Plazibat, stiglo je 30. ožujka na adrese istarskih medija. U njemu je javnost upoznao sa svojim saznanjima o projektu “KOdeCO Net Zero”, koji planira tvrtka Holcim u sklopu cementare u tom naselju.

Projekt 'KOdeCO Net Zero' i nova faza industrije

Cementara, izgrađena 1926. godine, desetljećima je sastavni dio života lokalne zajednice, koja se, kako navode, već navikla na poznate negativne utjecaje poput prašine, buke, pojačanog prometa i promjena u krajoliku. No, ističu kako bi novi projekt mogao donijeti i kvalitativno drugačije rizike.

Plan predviđa hvatanje CO₂ iz dimnih plinova, njegovo pretvaranje u tekuće stanje, skladištenje u spremnicima kapaciteta po 3000 tona te transport tankerima u Italiju, gdje bi se trajno pohranjivao. Vrijednost investicije već sada premašuje 350 milijuna eura, a prema tvrdnjama Uprave, realizacija projekta omogućila bi tvornici status CO₂ neutralnog pogona.

U mjesnom odboru upozoravaju kako je riječ o plinu koji je teži od zraka te se u slučaju istjecanja zadržava pri tlu, što može otežati disanje i izazvati ozbiljne posljedice. Također navode da u kontaktu s morem može uzrokovati zakiseljavanje.

Kao argument navode nekoliko poznatih slučajeva iz svijeta i Hrvatske, uključujući tragediju u Kamerunu 1986. godine, industrijski incident u Karlovcu 2007. te havariju cjevovoda u američkom Mississippiju 2021. godine. Iako se okolnosti tih događaja razlikuju, u odboru smatraju da ukazuju na potencijalne opasnosti koje ne bi trebalo zanemariti.

Razgovori s investitorom i spor oko lokacija

Od osnutka prije godinu dana, Mjesni odbor Koromačno, zajedno s predstavnicima Općine Raša, održao je pet sastanaka s predstavnicima Holcima. Na tim su sastancima, kako navode, dobili uvid u planirane lokacije ključne infrastrukture, uključujući spremnike, luku za utovar CO₂ i ispuste.

Spor se vodi oko njihove udaljenosti od naselja, budući da su planirane na svega 200 do 300 metara od prvih kuća. Mjesni odbor odmah je zatražio njihovo izmještanje na istočnu stranu poluotoka, gdje nema stambenih objekata.

Iako je na sastanku u rujnu 2025. godine investitor načelno prihvatio taj prijedlog te su pokrenute izmjene prostornog plana, kasniji razvoj projekta izazvao je novo nezadovoljstvo.

Radna verzija Studije utjecaja na okoliš dostavljena je početkom 2026. godine, no mjesni odbor tvrdi da njihovi zahtjevi nisu uvaženi. Prema njihovim navodima, studija zadržava prvotne lokacije postrojenja u neposrednoj blizini naselja te sadrži niz nedostataka.

Među primjedbama ističu porast buke bez jasnih mjera ublažavanja, skladištenje opasnih tvari bez precizno razrađenih sigurnosnih protokola, upitne izračune o povećanju kemikalija te značajan rast kamionskog prometa. Također upozoravaju na nedostatak ključnih analiza rizika i nejasnoće vezane uz utjecaj na more i morski ekosustav.

Općina Raša, kako navode, angažirala je stručnjake koji su na studiju podnijeli više od četrdeset primjedbi.

Na posljednjem sastanku u ožujku ove godine Holcim je predstavio revidirane lokacije, no u mjesnom odboru tvrde da se radi o minimalnim pomacima koji ne rješavaju osnovni problem. Prema njihovim riječima, ključni objekti i dalje ostaju preblizu naselju.

Investitor kao razlog navodi ograničenja postojećeg prostornog plana i rokove projekta, no u mjesnom odboru ističu da se pitanje sigurnosti ne može podrediti administrativnim ni vremenskim okvirima.

Desalinizacija i utjecaj na more

Posebnu zabrinutost izaziva planirani proces desalinizacije morske vode, potreban za rad postrojenja. Prema dostupnim podacima, zahvaćalo bi se više od 200 kubičnih metara mora na sat, a dio bi se vraćao u more s povećanom koncentracijom soli i dodatkom kemikalija.

U mjesnom odboru upozoravaju na korištenje natrijeve lužine u velikim količinama te na činjenicu da studija ostavlja mogućnost promjena u kemijskom sastavu bez jasnih ograničenja. Dodatno problematiziraju činjenicu da CO₂ nije obuhvaćen SEVESO III direktivom, koja regulira opasne industrijske tvari. Smatraju da bi zakonodavac, s obzirom na postojeća iskustva, trebao razmotriti uključivanje tog plina u stroži regulatorni okvir.

Iako projekt nosi oznaku klimatski prihvatljivog rješenja, u mjesnom odboru izražavaju sumnju u njegovu stvarnu održivost. Navode kako će za njegov rad biti potrebne znatno veće količine električne energije, za koje zasad nema konkretnih rješenja iz obnovljivih izvora, kao i dodatni zahvati u prirodni okoliš.

Upozoravaju na mogućnost da se smanjenje emisija CO₂ postiže uz istodobno povećanje drugih oblika opterećenja okoliša.

Poziv na izmjene i nastavak dijaloga

Mjesni odbor Koromačno zaključuje kako ostaje otvoren za dijalog, ali ustraje na zahtjevu da se projekt izmijeni na način koji neće ugrožavati stanovništvo i okoliš. Traže zaustavljanje postojećeg postupka procjene utjecaja na okoliš i izradu novog rješenja s izmještenim lokacijama.

U međuvremenu je, kako navode, stigao i poziv na novi sastanak s predstavnicima investitora, na kojem će se ponovno raspravljati o mogućnosti premještanja projekta na istočnu stranu poluotoka.

'Holcim Hrvatska stavlja sigurnost, zdravlje ljudi i zaštitu okoliša na prvo mjesto'

Priopćenje MO-a Koromčano komentirao je predsjednik Uprave Holcima Dario Vrabec:

 

"Holcim Hrvatska stavlja sigurnost, zdravlje ljudi i zaštitu okoliša na prvo mjesto u svim svojim aktivnostima. Već desetljećima kontinuirano uvodimo nove tehnologija i rješenja, uvijek vodeći računa da nijedna inovacija ne ugrozi sigurnost naših zaposlenika ili okoliš.

 

Projekt KOdeCO net zero razvija se u suradnji s vodećim svjetskim partnerima. Trenutno je u fazi razrada idejnog rješenja projekta, pri čemu se svaki tehnički i sigurnosni aspekt detaljno razmatra kako bi se osigurala pouzdana i sigurna rješenja.

 

Studija utjecaja na okoliš razmatra i najnepovoljnije scenarije kako bi se definirale odgovarajuće mjere zaštite. Takav pristup služi upravo tome da se rizici svedu na minimum kroz tehnologiju, višestruke sigurnosne mehanizme i jasno definirane procedure.

 

Tijekom razvoja projekta kontinuirano komuniciramo s lokalnom zajednicom. U tim razgovorima slušamo pitanja, prijedloge i zabrinutosti te već u ovoj fazi radimo na prilagodbama projekta gdje je to moguće, uz zadržavanje svih sigurnosnih i tehničkih standarda. Pokazali smo veliku spremnost pronaći alternativna rješenja u okviru prostornih planova kako bi napravili najbolje za lokalnu zajednicu, naše zaposlenike i ekologiju.

 

Tehnologije hvatanja i trajnog skladištenja CO₂ prepoznate su na razini Europske unije kao ključne za smanjenje emisija i postizanje klimatskih ciljeva. Cilj projekta KOdeCO net zero je osigurati dugoročnu održivost tvornice u Koromačnu, uz najvišu razinu sigurnosti za zaposlenike i lokalnu zajednicu. Projekt je stavljen na listu Strateških projekata RH. Vjerujemo da možemo biti predvodnik u dekarbonizaciji te doprinijeti da naša općina i Istra postanu ugljično najneutralnija područja u EU.", napisao je predsjednik Uprave Holcima Dario Vrabec.