'Europski novac nije vaš – njime trebate graditi Hrvatsku, a ne glancati svoj imidž'

„Europski fondovi nisu Vladin novac. To je novac europskih poreznih obveznika i hrvatskih građana i naša je odgovornost osigurati da svaki euro bude uložen u stvarni razvoj Hrvatske“, poručila je zastupnica SDP-a Sanja Radolović na posljednjem dijelu sjednicu u Saboru.

Radolović je tijekom rasprave kritizirala pristup Vlade, rekavši da izvješća o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova predstavlja kao dokaz uspješnog upravljanja europskim sredstvima.

"No, kada ih pažljivo pročitamo, jasno je da ona više govore o administrativnoj statistici nego o stvarnim razvojnim rezultatima. Nažalost, europska sredstva sve češće služe kao PR alat Vlade, a ne kao strateški razvojni instrument", kazala je Radolović.

Europski fondovi, dodala je, nisu dodatni izvor novca, nego temeljni razvojni instrument države. U zemlji koja se suočava sa sporim rastom produktivnosti, regionalnim nejednakostima i demografskim padom, europska sredstva, smatra, trebala bi biti motor modernizacije gospodarstva i infrastrukture.

„Građani ne žive od postotaka ugovorenosti. Građani žive od konkretnih rezultata – novih radnih mjesta, modernizirane infrastrukture, snažnije industrije i kvalitetnijih javnih usluga“, istaknula je Radolović.

Zastupnica je, nadalje, podsjetila da Hrvatska u deset godina upravlja europskim sredstvima približno jednakim jednom godišnjem državnom proračunu. „To jasno pokazuje koliki razvojni potencijal ta sredstva imaju, ali i kolika je odgovornost države da ih koristi strateški i učinkovito“, rekla je.

Govoreći o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), Radolović je upozorila na neujednačenu dinamiku provedbe projekata. Mnogi projekti još su u fazi pripreme dokumentacije, javne nabave ili početka radova.

„Dugotrajni žalbeni postupci i rast cijena u građevinskom sektoru povećavaju troškove investicija za čak 30-40 posto“, objasnila je.

Problem, naglasila je, predstavlja i nedostatak stručnog kadra: „Procjenjuje se da u cijelom sustavu evaluacije, provedbe i kontrole europskih fondova i NPOO-a nedostaje između 700 i 800 stručnjaka“.

Radolović je upozorila da rokovi za provedbu NPOO-a ističu do 31. kolovoza 2026. godine, a dio projekata neće biti završen na vrijeme. Sustav upravljanja fondovima uključuje, kazala je, ministarstva, agencije i posrednička tijela, što bi trebalo jamčiti transparentnost, no u praksi dovodi do dugotrajnih administrativnih procedura.

„Gradovi, općine i poduzetnici često mjesecima čekaju odluke. Natječaji debelo kasne, procedure su složene, a pravila se tumače različito ovisno o instituciji. Za neke natječaje poduzetnicima je isplativije dignuti kredit u banci nego se prijavljivati na EU fondove“, upozorila je Radolović.

Posebno je istaknula problem strukture ulaganja. Velik dio sredstava i dalje odlazi u infrastrukturne projekte koji su politički vidljivi, ali često nemaju snažan dugoročni učinak na produktivnost gospodarstva. „Hrvatska mora više ulagati u inovacije, tehnologiju, industrijsku transformaciju i razvoj poduzetništva“, naglasila je.

Radolović je podcrtala i regionalne nejednakosti u korištenju fondova. "Veliki gradovi i administrativno snažnije sredine imaju kapacitete za pripremu projekata, dok manji gradovi i općine često ostaju izvan sustava".

Na kraju je otvorila pitanje budućnosti europskih sredstava nakon 2027. godine. Nova financijska perspektiva Europske unije za razdoblje 2028.–2034. usmjerit će se na prioritete poput sigurnosti, obrane, energetske tranzicije i mogućeg proširenja EU.

„Ključno je pitanje koristi li Hrvatska europska sredstva za dubinsku transformaciju gospodarstva ili samo za kratkoročne infrastrukturne projekte i statistiku apsorpcije“, zaključila je Radolović.