Foto VELIKO PRIZNANJE Umijeće pripreme istarske supe upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Istarska supa, preciznije umijeće njezinog pripravljana, upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Taj važan događaj predstavljen je danas u Rovinjskom Selu, uz ognjište u podrumu Doma kulture.

Zahtjev i prijavu za upis Ministarstvu kulture i medija dala je rovinjska udruga Agrorovinj uz podršku Grada Rovinja i Istarske županije. Upis u registar je važan korak u zaštiti, prenošenju i ispravnom tumačenju pripremanje supe, koja je ne samo gastronomski element već i društveni običaj snažno povezan s identitetom i načinom života u Istri.

„Ovo je izuzetno veliko priznanje tradiciji koja je opstala zahvaljujući ljudima i zajednici, ali i važan poticaj za njezino daljnje očuvanje“, istaknuo je Emil Nimčević, gradonačelnik Rovinja, koji nije krio oduševljenje upisom istarske supe u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

„Istarska supa, pored svoje gastronomske vrijednosti, predstavlja običaj i ritual zajedništva, dio identiteta naše Istre. Ponosni smo što je upravo naša udruga Agrorovinj uz našu i podršku Istarske županije pokrenula postupak koji je rezultirao ovom važnim priznanjem. Ovaj upis je i priznanje dugogodišnjem trudu članova Agrorovinja koji su kroz Festival istarske supe te kroz brojne druge aktivnosti predano radili na očuvanju i promicanju istarske supe. Naš je cilj da se ova tradicija i dalje prenosi, da ostane živa i prisutna u svakodnevnici te da je buduće generacije prepoznaju kao dio vlastitog identiteta“, poručio je Nimčević.

Dio kolektivne svijesti istarskog težaka

Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan pohvalio je Agrorovinj što je vraćeno iz zaborava piće koje je u kolektivnoj svijesti istarskih težaka. Zaštitivši umijeće pripreme supe, ovaj će se tradicionalni napitak i pismeno prenositi na nove generacije, ne samo poljoprivrednika, već i ugostitelja.

„Od početka smo podupirali inicijativu Agrorovinja oko zaštite istarske supe. Posebno nam je drago da je postupak zaštite krenuo iz Rovinja, šampiona hrvatskog turizma, koji i na taj način promovira autohtonu enogastronomsku ponudu. Važno je i da se supa priprema u rovinjskoj Strukovnoj školi Eugena Kumičića čiji će učenici prenositi ovu tradiciju u ugostiteljskim objektima“, naglasio je Pinzan.

Kristijan Damijanić, predsjednik udruge Agrorovinj, koja je, uz veliku pomoć pokojnog Davora Šišovića, poznatog istarskog novinara, publicista i književnog kritičara, pripremila prijavu i podnijela zahtjev Ministarstvu kulture i medija, je također izrazio veliko zadovoljstvo upisom istarske supe u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Običaj koji se prenosi generacijama

„Istarska supa zaslužuje biti priznata kao kulturno dobro Republike Hrvatske jer ne predstavlja samo recept, nego živi običaj koji se u Istri prenosi generacijama. U postupak smo ušli s jasnom namjerom da zaštitimo istarsku supu, sačuvamo njezinu izvornost i potaknemo prijenos znanja na mlađe generacije. Ovo je važna potvrda da ono što smo godinama radili kroz Festival i druge aktivnosti ima smisla i vrijednost, te je obveza i motivacija da nastavimo još snažnije», rekao je Damijanić, dodajući da je u procesu kandidature sudjelovala i dr. sc. Tamara Nikolić Đerić, kulturna antropologinja i članica UNESCO-ove mreže trenera za implementaciju Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine.

Kazivači s terena s kojima se razgovaralo navodili su da istarska supa postoji „od starine“, te da se može tvrditi da je nedvojbeno prisutna u svijesti stanovništva Istre najmanje četiri generacije unatrag. Postoje i mišljenja da istarska supa vuče podrijetlo od antičkog napitka kykeon, a jelo slično istarskoj supi spominje se i u knjizi recepata grofa Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća.

Pisani zapisi o istarskoj supi relativno su novijeg datuma i najčešće potječu iz medijskih priloga te etnografskih zapisa o tradicijskom životu Istre posljednjih pedesetak godina. Ipak, upravo kroz terenska svjedočanstva vidi se stabilnost i rasprostranjenost prakse: recept je u velikoj mjeri unificiran na području cijele Istre, a nazivlje je također uobičajeno isto. Tradicionalan način pripreme od kraja 1960-ih prenesen je i u istarsko ugostiteljstvo.

Bukaleta s crnim vinom i dodacima

Ustaljena je praksa da se istarska supa priprema u bukaleti od zagrijanog crnog vina, uz šnitu, fetu ili supu prepečenog domaćeg kruha, maslinovo ulje, šećer i papar. Istodobno postoje mišljenja i svjedočanstva da je u prošlosti supa u domaćinstvima ponekad bila skromnijeg sastava, zbog skupoće namirnica, te da se pripremala i u drugim vrstama posuđa, primjerice u loncima, terinama ili tanjurima. No, bukaleta je danas ključni simbol i materijalni „nositelj“ običaja.

Istarska supa i danas je vitalna i živa tradicija. Priprema se u obiteljima, na druženjima i feštama te se nudi u ugostiteljstvu. Ipak, iz kazivanja i istraživanja može se zaključiti da se raširenost običaja pripremanja i konzumiranja istarske supe smanjila u odnosu na razdoblje prije nekoliko desetljeća. Tamo gdje se običaj održao, prenosi se unutar obitelji i kroz rodbinske, susjedske i prijateljske veze ali i posredstvom lokalnih ugostitelja.

Kao jedan od izazova navodi se i pogrešno interpretiranje u dijelu turističko-gastronomskih publikacija, gdje se pojam „supa“ pogrešno veže uz pojam „juhe“. Upis u Registar zato je i prilika da se dodatno naglasi ispravno značenje i vrijednost istarske supe, te da se kroz edukaciju, javne programe i kulturne projekte spriječi njezino banaliziranje.

Supu popularizirao Josip Pino Kuhar

Zahvaljujući Udruzi Agrorovinj i Mjesnom odboru Rovinjsko Selo, u sklopu tradicionalne Antonje, izložbe vina i maslinovih ulja Rovinjštine, koja se od 1991. godine održava u Rovinjskom Selu, 2014. je pokrenut Festival istarske supe, koji posljednjih godina daje najveći doprinos valorizaciji ovog prepoznatljivog napitka.

Festival održava svijest i znanje o izvornom načinu pripreme, a istarsku supu atraktivno promovira kao gastronomski sadržaj izuzetno pogodan za turizam, ugostiteljstvo, gastronomiju, ali i društveni život današnjice. Velika zasluga njezine popularizacije svakako pripada i pokojnom Josipu Pinu Kuharu, kuharu i profesoru iz sela Kuhari pored Žminja. U Strukovnoj školi danas to znanje učenicima prenose nastavnici kuhanja Franjo Kresina i Tihomir Horvat.

„Program Festivala se iz godine u godinu obogaćuje, te je posebice atraktivan radi natjecanja u pripremanju istarske supe u dvije kategorije, odnosno u tradicionalnoj (s isključivo tradicijskim sastojcima), te kreativnoj (s dopuštenim inovativnim sastojcima) koje posjetitelji imaju priliku kušati u maloj bukaleti osmišljenu za jednu osobu“, objašnjava Damijanić.

Udruga Agrorovinj je aktivnosti posvećene istarskoj supi razvijala, i još uvijek razvija, i izvan termina Festivala, primjerice kreiranjem suvenirskog pakiranja „Supa box“ zajedno s udrugom Faro 11, te pokaznim pripremama na drugim enogastronomskim događanjima te vođenim degustacijama i prezentacijama u suradnji s Turističke zajednice Grada Rovinja.

Iz udruge ističu također i da su u planu edukacijske aktivnosti kroz suradnju s istarskim ugostiteljsko-turističkim školama, kao i s udrugama poljoprivrednika, vinara, kuhara, agroturizama, umirovljenika i ljubitelja baštine, kako bi se znanje o pripremi i konzumaciji istarske supe prenijelo na nove generacije i kako bi supa postala vidljivija i među Istranima i u dojmu gostiju koji Istru upoznaju kroz njezine zaštitne znakove.