Foto Strojeve za berbu grožđa naši si vinari teško mogu priuštiti, maslinarima dostupni rabljeni berači s kišobranima
Piše: Aldo Pokrajac
S grupom istarskih vinara i maslinara posjetili smo 117. Međunarodni poljoprivredni sajam Fieragricola u Veroni, koji se održava već 128 godina. Jedan od najvećih poljoprivrednih sajmova u Europi pokazao je smjerove razvoja suvremene industrije proizvodnje hrane.
Na sajmu koji se održavao u 11 izložbenih dvorana, ukupne površine veće od pet hektara – premalo za razgledavanje u jednom danu – sudjelovalo je 816 izlagača s vodećim svjetskim poljoprivrednim markama. Na dodatnih šest tisuća četvornih metara održana je i izložba stoke s ocjenjivanjem.
Visoka razina inovacija kao pokretačka snaga za povećanje produktivnosti, održivosti i konkurentnosti u poljoprivredi predstavljena je u paviljonu Fieragricola Tech, s naglaskom na preciznu poljoprivredu, digitalizaciju i robotiku, pametno navodnjavanje, obnovljive izvore energije te najnovija biološka rješenja.
Umjetna inteligencija u poljoprivredi
Na brojnim konferencijama koje su se održavale tijekom sajma, poljoprivredni proizvođači mogli su usvojiti nova znanja o tehnološkim inovacijama, ekološkoj tranziciji te sve važnijoj ulozi umjetne inteligencije u prikupljanju, obradi i upravljanju podacima, čemu značajno pridonosi i korištenje dronova.
Svoja iskustva i znanja sudionicima su prenosili ne samo proizvođači strojeva i opreme, već i vodeći agronomi, veterinari, prehrambeni tehnolozi, energetski stručnjaci, šumarski inženjeri, stručnjaci za stočnu hranu i trgovci.
Uz rast primarnog sektora, na konferencijama je istaknuto kako je za poticanje inovacija, profitabilnosti i konkurentnosti nužno suočiti se s izazovima povećanja produktivnosti i razvoja regenerativne poljoprivrede kao odgovora na klimatske promjene.
Dekarbonizacija, agroturizam i izravna prodaja
Značajan prostor posvećen je i višefunkcionalnoj poljoprivredi: razvoju agroturizma, preradi na gospodarstvu, izravnoj prodaji, te proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, čime se doprinosi dekarbonizaciji sektora ključnog za prehranu i održivi razvoj čovječanstva.
U završnoj fazi natjecanja u izboru najboljih mliječnih krava, održanom u suradnji s Talijanskom udrugom uzgajivača, sudjelovalo je i dvije tisuće učenika poljoprivrednih škola i studenata agronomije.
Organizatori sajma u regiji Veneto, poznatoj po najvrjednijim poljoprivrednim resursima, istaknuli su kako talijanska poljoprivreda zahvaljujući iznimnoj bioraznolikosti, učinkovitim opskrbnim lancima i visokoj specijalizaciji ima najveću dodanu vrijednost u Europi. Talijanski agrotehnički sektor ostvaruje prihod od 700 milijardi eura, što čini 15 % ukupnog nacionalnog gospodarstva.
Hrvatska među neto uvoznicima hrane
U skladu s vizijom Europske komisije, istaknuto je da će do 2035. ključna biti samodostatnost europskog agroprehrambenog sektora. Europa prednjači u razvoju poljoprivredne tehnologije, a među najvažnijim proizvođačima sofisticiranih strojeva su Italija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Španjolska, Austrija i Danska.
Kupci tih strojeva, opreme i hrane sve su češće zemlje Afrike, Bliskog i Dalekog istoka te velike države poput Kine, Indije i Egipta, koje ne uspijevaju proizvesti dovoljno hrane za svoje stanovništvo. Među manjim zemljama koje su neto uvoznici hrane navode se Srbija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, dok je unutar prostora bivše Jugoslavije samodostatna jedino Slovenija.
Vinari i maslinari sve teže osiguravaju radnu snagu
Istarske vinare i maslinare na sajmu su najviše zanimali strojevi i oprema za berbu grožđa i maslina. Glavni im je problem osiguravanje radne snage za ovu ključnu fazu proizvodnje. Za sada još pomažu umirovljenici, no sve ih je teže pronaći.
Na Fieragricoli se moglo vidjeti da maslinarstvo nije naročito profitabilna grana. Strojevi za berbu maslina uglavnom su bili prikazani putem video prezentacija. Prema izloženim cjenicima, veći proizvođači mogli bi si priuštiti rabljene strojeve s kišobranima po cijeni od oko 45 tisuća eura.
Manji proizvođači koriste tresače koji mogu zamijeniti i do osam berača, no i dalje je potrebna dodatna radna snaga za postavljanje mreža. Na sajmu su bile izložene i poznate marke opreme kao što su Campagnola, Minelli, Lisam i Peterlini.
Oprema za maslinare i na sajmu Agro Terra Istra
Doznali smo da će većina tih proizvođača izlagati i na pazinskom sajmu Agro Terra Istra. Među izostalim bit će i francuska tvrtka Infaco, poznata po tehnološkim inovacijama – njihovi alati omogućuju podešavanje jačine pritiska i trajanja reza, štednju baterije i niz sigurnosnih opcija.
Od rujna do ožujka neki talijanski proizvođači nude i 30 % popusta na opremu za orezivanje maslina. Tada se, ovisno o debljini grana, akumulatorske škare mogu kupiti za 130 do 550 eura, dok se teleskopske škare prodaju po cijeni od 490 do 550 eura.
Za veće maslinike preporučuju se tresači i orezivači na zračni pogon. Ulaganja su veća, jer kompresori na akcijama koštaju oko 1.200 eura, no na njih se mogu priključiti različiti alati – škare stoje 160 do 180 eura, a teleskopske škare 350 do 460 eura.
Do strojeva za berbu grožđa zajedničkom nabavom
Što se tiče vinara, većina će i dalje ostati na ručnoj berbi. Strojevi za berbu grožđa bez vlastitog pogona koštaju više od 100 tisuća eura, dok autonomni dosežu cijenu od oko 300 tisuća eura. Takvu investiciju mogu si priuštiti vinari s površinama od 25 do 50 hektara vinograda – osim Agrolagune i Agroprodukta, takvih kod nas gotovo da i nema.
Samohodni strojevi dnevno mogu obrati do šest hektara vinograda, pa bi racionalna opcija bila zajednička kupnja. U Italiji manji vinari udruženi u konzorcije zajednički kupuju skupu opremu i prodaju vina pod zajedničkim brendom. Kod nas, zbog loših iskustava sa zadružnim sustavom, takve inicijative teže prolaze.
Ipak, iako je bilo dosta skeptika, pokazalo se da je strojna berba često isplativija od ručne. Strojevi su opremljeni reflektorima i mogu raditi noću ili vrlo rano ujutro, što je prednost, osobito za proizvodnju svježih bijelih aromatičnih vina – u tom slučaju grožđe stiže hladnije u podrum. Kod ručne berbe, koja se odvija danju, grožđe stiže zagrijano na oko 35 °C i potrebno ga je dodatno hladiti.











