Europa povećava izdvajanja za vojsku - evo kakve to ima veze s 'pijanom prugom' u Istri

Europska unija priprema novi sigurnosni okvir prema kojem bi države članice postupno povećale izdvajanja za obranu do pet posto nacionalnih proračuna. Od tog iznosa, tri posto odnosilo bi se na izravna obrambena ulaganja, dok bi se preostala dva posto usmjerila u infrastrukturne projekte tzv. dvostruke namjene, koji u redovnim okolnostima služe civilnim potrebama, ali u kriznim situacijama mogu imati i sigurnosnu ulogu.

Time se otvara prostor za ubrzanu realizaciju infrastrukturnih projekata koji dosad nisu imali prioritet, a među njima se kao konkretan primjer u Istri spominje obnova i modernizacija željezničke pruge Lupoglav - Štalije, ključne za teretni promet prema luci Bršica, koja je toliko zapuštena i oštećena, da je dionica iznad Kožljaka zbog svog izgleda poznatija pod nazivom 'pijana pruga'.

Na tu je mogućnost prvi javno ukazao istarski župan Boris Miletić, odgovarajući na aktualnom satu sjednice Županijska skupštine na vijećničko pitanje Slaven Boljuna (Možemo!).

Boljun: Teretni vlakovi ključni su za razvoj gospodarstva

Boljun je u svom izlaganju upozorio kako se o željeznici u Istri najčešće govori kroz prizmu putničkog prijevoza, dok se zanemaruje njezina uloga u razvoju gospodarstva.

„Teretni vlakovi mogu biti ključan faktor u razvoju našeg lokalnog gospodarstva. Imamo primjer naših susjeda, gdje luka Kopar godišnje prihvati gotovo milijun automobila koji stižu u Europu, što ne bi bilo moguće bez moderne i kvalitetne željezničke pruge“, istaknuo je Boljun.

Posebno se osvrnuo na luku Bršica u Raškom zaljevu, kojom upravlja Lučka uprava Rijeka, navodeći da ona ima značajan prirodni prometni potencijal, ali je njezin razvoj danas ograničen. Vijećnik je zatražio informacije o trenutnom operativnom statusu luke, osobito u pogledu dubine mora i mogućnosti prihvata brodova, te o tome jesu li Hrvatske vode provele najavljene radove odmuljivanja rijeke Raše.

Još većim problemom označio je prometnu povezanost luke, istaknuvši da je željeznička pruga Lupoglav – Štalije zapuštena i zatvorena još od 2009. godine.

„Teretni promet iz luke danas je osuđen na cestovni prijevoz, čime se smanjuje konkurentnost luke, a ceste Labinštine dodatno su opterećene i opasne zbog velikog broja kamiona“, upozorio je Boljun, dodavši da bi obnova pruge značila i velikim industrijskim sustavima poput Holcima i Rockwoola.

Naglasio je kako Istra ima realnu priliku postati konkurentno logističko čvorište na europskim prometnim koridorima, posebno u kontekstu novih trgovinskih sporazuma koje je Europska unija sklopila s državama Južne Amerike i Indijom, očekivanog ulaska Hrvatske u OECD te dostupnih sredstava iz Instrumenta za prometno povezivanje.

„Ovo je ozbiljna prilika i na nama je da kao Županija stvorimo sve preduvjete iz naše nadležnosti te snažno i ujedinjeno zagovaramo obnovu pruge i razvoj luke“, zaključio je Boljun.

Miletić: Željeznica je jedan od ključnih prioriteta

Odgovarajući na pitanje, župan Boris Miletić složio se da je luka Bršica vrijedna infrastruktura za Istru, no pritom je podsjetio da se radi o državnoj luci.

„Važno je istaknuti da je područje luke Bršica u ingerenciji Lučke uprave Rijeka, u kojoj se danas obavljaju određene djelatnosti, ponajprije prijevoz stoke i drvne građe“, rekao je Miletić.

Govoreći šire o prometnoj infrastrukturi, istaknuo je da je cestovna povezanost Istre dugoročno riješena izgradnjom punog profila Istarskog ipsilona, uz najavu daljnjih priprema za povezivanje čvora Žminj s Labinom i pretvaranje ipsilona u 'Iks'.

Upravo zbog toga, naglasio je Miletić, željeznica u nadolazećem razdoblju postaje jedan od ključnih prioriteta.

„Kao Istarska županija organizirali smo konferenciju na tu temu, uz sudjelovanje relevantnih stručnjaka, svjesni činjenice da su željeznice u ingerenciji državne tvrtke“, naveo je župan.

Podsjetio je i da je, zahvaljujući angažmanu predsjednika Skupštine Valtera Flega tijekom njegova mandata u Europskom parlamentu, istarska željeznica uključena u TEN-T mrežu. To će, kako je rekao, omogućiti realizaciju prve faze revitalizacije pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, vrijedne 55 milijuna eura, nakon čega slijedi i dionica prema Puli.

Ulaganje u obranu kao nova prilika

Miletić je naglasio da je, vodeći se potrebama gospodarstva i industrije, važan i željeznički spoj prema Bršici, pri čemu se Istri otvara nova prilika kroz promjenu europskih financijskih politika.

„Nova financijska perspektiva Europske unije predviđa značajna izdvajanja za sigurnost, ali i kroz koncept tzv. ‘dual usea’, odnosno dvostruke namjene. Takvi projekti služe civilnim potrebama, ali se u slučaju potrebe mogu koristiti i u sigurnosne svrhe“, rekao je župan.

Dodao je kako se radi o novoj stavci u financiranju koja dosad nije postojala, te da se sredstva trenutačno programiraju na razini EU-a. U tom je kontekstu podsjetio da se prva faza revitalizacije istarske pruge ne financira iz europskih fondova, već zaduženjem Hrvatskih željeznica kod Europske investicijske banke.

„S obzirom na nove financijske mogućnosti, smatram da bi se neki rokovi koji su ranije bili planirani do 2035. godine mogli i skratiti“, zaključio je Miletić.