Peđa Grbin podržao gradnju na Delfinu i poručio: 'Puli je potrebna gradnja, kao i svakom gradu. Grad koji se začahuri je grad koji će propasti'

Prošlo je nešto više od pola godine od kako je Peđa Grbin postao gradonačelnik Pule. Bilo je to prilično mirnih šest mjeseci, tijekom kojih je novi šef Grada osigurao većinu u Vijeću i na sjednicama Vijeća uspješno utišao ionako ne pretjerano aktivnu oporbu.

Možemo reći da su postavljeni temelji i da je sve spremno za eru Grbin. No prije nego krenemo u budućnost, osvrnimo se na prošlost.

Za početak, pitamo Grbina kako bi ocijenio prvih šest mjeseci?

- Ima puno projekata koji su iz meni nepoznatih razloga stajali u ladicama. Evo, jedan od njih je zamjena javne rasvjete. Nije mi jasno zašto se s time čekalo, projekt je bio uvelike gotov, a mi smo ga preuzeli i krećemo u realizaciju. Rezultat će biti da grad dobije novu i bolju javnu rasvjetu, a zamjena će se u cjelosti financirati iz ušteda koje će se ostvariti na potrošnji električne energije. To je zaštita okoliša i manji troškovi, pa mi zaista nije jasno zašto se čekalo. A ima još takvih primjera.

- Jeste požalili što ste se odlučili ući u utrku za gradonačelnika, odnosno karijeru preseliti u Pulu. Vjerojatno je bilo lagodnije u Saboru?

- Kako za što. Ako gledamo samo funkciju, ima prednosti i mana. Ono što je meni prednost jest što kao gradonačelnik možeš biti operativan i pratiti rezultate rada. Kad vidiš kako zgrada raste, kako je cesta asfaltirana, kako ste pobrojali 41 rupu na Zagrebačkoj ulici, a onda dva mjeseca kasnije više nema nijedne. To su stvari koje su kod saborskog zastupnika frustrirajuće, jer odlučuju drugi. A to što više ne moram putovati Pula - Zagreb kao nekad, to je, što bi rekli za Mastecard - neprocjenjivo.

- Neki kažu da će Peđa Grbin biti gradonačelnik do penzije. To bi bilo oko 20 godina. No je li Vam to uopće plan?

- Ha ha, ne razmišljam o tome. Bilo bi točno 20 godina, nije da brojim. Kao obnašatelj bilo koje dužnosti moraš podnijeti račun građanima i ako građani zaključe da sam posao radio dobro, povjerenje ću dobiti. A ako zaključe da nisam, onda šup karta. I to je legitimno i motivira me da dobro radim posao.

Vjerujem da će Milanović dobro raditi svoj posao

- Možemo krenuti od brojnih imenovanja. Evo ovih dana je još jedan SDP-ovac postao direktor. Kako vi to komentirate. Ima dosta kritika u javnosti, ali neki to i opravdavaju. Smatraju da gradonačelnik ima pravo postaviti svoje ljude.

- Oni koji dobro rade posao, na tom poslu i ostaju. Na primjer, Herculanea i Monte Giro. Tamo gdje je trebalo promijeniti, a to je bio na primjer Pula Parkinga, tamo smo to napravili u prvih nekoliko tjedana. Svatko je dobio priliku pokazati se. Vjerujem da će kolega Milanović (Damir Milanović, novi direktor Pula usluga i upravljanja, op. a.) dobro raditi posao. Ima iskustvo iz privatnog sektora, radio je u velikim sustavima i iz razgovora s njim shvatio sam da ima jako puno ideja kako unaprijediti procese. A to je, da podsjetimo, upravljanje zgradama, tržnica, ne samo zelena i Veruda nego i poslovni prostori, Fratarski, i zadnje, a ne najmanje bitno, upravljanje sportskim objektima. Kolega Milanović ima i znanja i volje i energije i ideja da skupa s Perešom (Goran Pereša, član Uprave, op. a.) to unaprijedi.

- Kad je u pitanju INK, tamo su također tema imenovanja, ali hajmo se baviti nečim važnijim. Imate li kakvu viziju da se pulsko kazalište promijeni, unaprijedi?

- Gospođa Jeromela Kaić (Gordana Jeromela Kaić, dugogodišnja ravnateljica, op. a.) tamo je bila 20 godina, ja sam bio u gradskom poglavarstvu kad je imenovana, i ona je dala cijelu sebe. Super je s njom surađivati. Da je izrazila želju da nastavi dalje, ne znam bih li uopće bio u dvojbi. Ali na sve to dobro što je napravljeno, potrebno je stvari malo i promijeniti. Moja vizija je da kazalište, uz zadržavanje visokih umjetničkih vrijednosti kroz produkcije, gdje je doprinos gospodina Ferlina (Matija Ferlin, umjetnički voditelj, op. a.) bio ogroman, treba proširiti repertoar. Nekad nešto treba prilagoditi ukusu cijelog stanovništva grada.

- Dakle, da postane komercijalnije?

- Mislim da treba kombinirati jedno i drugo. Naše kazalište je veliko, kapacitetom ne zaostaje puno za HNK u Zagrebu, ali postoji jedna razlika. Zagreb s okolicom ima milijun stanovnika, a Pula s okolicom 80.000. Dakle, potrebno je osigurati da ljudi dolaze u kazalište, stvoriti naviku. Nas smo ovdje dvojica, ne može moj ili Vaš ukus determinirati ono što će biti u kazalištu. Ako se naši ukusi razlikuju, mora biti zadovoljeno i jedno i drugo, isto kao sa glazbenim programima.

- Jasminko Balenović je izvjestan ravnatelj. Je li on dobro rješenje?

- To mi je nezgodno komentirati zato što se određeni postupci Kazališnog vijeća tek trebaju dogoditi, trebaju se napraviti sve provjere. Po dosadašnjim informacijama imamo jednu valjanu kandidaturu i čekam prijedlog Kazališnog vijeća.

- A pošto je ta jedna njegova...

- U postupcima koji imaju formalnu komponentu moje prejudiciranje je neprimjereno.

Ne bi trebalo ići u smjeru da Grad završi u sporovima i da mora nekome plaćati ogromnu odštetu 

- Aktualna tema je i Delfin, odnosno gradnja na Delfinu. Kakav je vaš stav o tome?

- Ja bih krenuo od onih stvari koje se često ignoriraju i onih koje su dosta recentne, a nitko ih ne spominje. Ono što se ignorira je da je ta zona već 50-ak godina, u brojnim dokumentima, koje je donosila i Općina Pula u vrijeme onog režima pa sve do danas, uvijek bila predviđena kao područje za izgradnju. To je činjenica i nije se netko prije pet, 10 ili više godina jedno jutro probudio i odlučio proglasiti urbanizirano područje. Kao što je područje iznad zaobilaznice u jednom trenutku netko predvidio za gradnju, u tom istom trenutku predvidio je za gradnju i područje ispod zaobilaznice, prema lučici. Samo što se jedno područje izgradilo, a drugo je ostalo neizgrađeno. Druga stvar koju treba naglasiti je da se od 1. siječnja zakonodovani okvir promijenio. Dakle, sada to više nije pitanje moguće odštete, nego sigurne odštete. Izmjenama zakona je definirano sljedeće - ako bi se promjenama prostornih planova građevinsko zemljište ukinulo, kao što neki predlažu, tada jedinica lokalne samouprave mora od privatnog vlasnika otkupiti to zemljište po cijeni prije prenamjene. S obzirom da je tamo oko 18.000 kvadrata, mi bismo to morali platiti 5 do 10 milijuna eura, da bi dobili zelenu površinu. A nakon toga ide sudski spor oko naknade štete za izmaklu dobit, koja sigurno nije onih 70 milijuna eura, ali ako gledate mogućnost gradnje i cijene, govorimo o 15 do 20 milijuna eura, što meni ne daje za pravo da kažem što košta da košta. Kad stavim na vagu da grad može izgubiti 20 do 30 milijuna eura, mi za taj novac možemo sagraditi 600 mjesta u vrtićima ili urediti Giardine, Kandlerovu i Prvomajsku, zajedno, ili sagraditi potpuno novu Školu za odgoj i obrazovanje po najvišim standardima, u rangu onih kakve su u Švicarskoj, Švedskoj ili Norveškoj…

- Dakle, trebalo bi ići u smjeru izgradnje?

- Sve ovo što sam sada rekao ponovit ću na vijeću. Mislim da ne bi trebalo ići u smjeru da Grad završi u sporovima i da mora nekome plaćati ogromnu odštetu da bi tamo ukinuo građevinsko područje. Moramo voditi više brige o zelenim površinama koje već imamo. Druga stvar je razgovor s investitorom, tko god on, danas ili sutra bio, da se zgrade koje će se tamo graditi grade na način koji odudara od onoga što je postala dominantna arhitektura u Puli, a to su kockice koje izgledaju kao da ih je netko napravio u pet minuta, samo da može predati papire. Mislim da je i u interesu investitora da se potrudi i da napravi nešto što će povećati kvalitetu života i onima koji već žive tamo i onima koji u taj prostor misle dolaziti. Čini mi se da bi ispravan smjer bio da se krene s onim što je najmanje sporno, a iz svih istupa Mjesnog odbora vidio sam da je to objekt gospodarske namjene. Također, da investitor pokaže kako može projektirati nešto što će biti, usudit ću se koristiti taj izraz - lijepo.

- Jesu li već podneseni neki zahtjevi za građevinsku dozvolu?

- Ne treba kriti - još 2014. tamo je ishođena potvrda glavnog projekta - a to je ekvivalent građevinske dozvole - za cestu. Ta je dozvola aktivirana, a koliko znam, još prije nekih četiri godine podnijet je zahtjev barem za jednu parcelu, i mislim da po tome uopće nije postupano.

- To bi dakle bio prvi objekt?

- To bi bio objekt stambene namjene, to je ono što je podneseno. Objekt ne bi previše prelazio preko razine ceste zbog pada terena.

- Zašto se nije postupalo po tom zahtjevu?

- Mislim da je to više pitanje za onog tko je tu bio prije mene.

- Postoje li kakvi planovi za daljnje širenje i gradnju u Puli?  

- Ono što je neminovno jest da će gradnje u Puli biti. Isto tako mislim da je potrebno reći da je gradnja ovom gradu potrebna, kao i svakom. Grad koji se začahuri je grad koji će propasti. A ovaj je izdržao 3.000 godina i izdržat će još najmanje toliko. Ja želim da ta gradnja bude kvalitetna i da kombiniramo gradnju onih koji žele zaraditi na toj gradnji i onoga što ćemo mi kao Grad provoditi, a to je da se i ostalima omogući rješavanje stambenog pitanja po povoljnim uvjetima. Evo ovaj tjedan dobili smo pet ponuda za POS, koje će APN sada pregledati i donijeti odluku o odabiru, pa da se i to napokon može početi graditi. Imamo i projekt stambene zadruge, ali nećemo stati na tome. Javili su nam se sindikati koji bi željeli graditi sindikalne zgrade. Trenutno je u pripremi i zakon koji bi trebao omogućiti povoljno kreditiranje ako se Grad odluči na gradnju stanova za priuštivi najam. Sve pratimo i prilagodit ćemo naše mogućnosti i programe da dođemo do najvećeg broja pristupačnih stanova.

- Kada je riječ o zadrugama, na koji način Grad sudjeluje u tome?

- Grad sudjeluje na način da osigurava zemljište. To je specifičan oblik stanogradnje koji u Hrvatskoj  ne postoji, ali u Beču na primjer je najnormalnija stvar. Stotine tisuća stanova je tamo izgrađeno na taj način. Dakle, Grad osigurava zemljište u obliku prava građenja, a zadruga osigurava da će se tu graditi stanovi samo za priuštivo stanovanje. Mi ćemo postaviti takve uvjete, kao i uvjete tko može sudjelovati kao zadrugar i budući stanar, jer to ne bih trebao biti, na primjer, ja koji imam nekretninu i plaću gradonačelnika. To ne priječi zadrugu da, ako joj recimo dobro krene, negdje drugdje gradi po drugačijim uvjetima. Tamo gdje će sudjelovati Grad mi ćemo dati određenu početnu pomoć, ali ćemo tražiti da zgrade imaju društvenu funkciju.

- Gradnja hotela Valkane kreće na jesen, ali i ta tema je već više puta obrađena. Možemo se dotaknuti Muzila, Saccorgiane i Hidrobaze. Što je s tim područjima? Nekad je bio raspisan natječaj, ali nije uspio.

- Ta tri područja spadaju u strateške investicijske projekte Republike Hrvatske. Glavnu riječ vodi Vlada, a mi postavljamo uvjete i pravila prostornim planovima. Tražit ćemo da ti zahvati ne budu šaka u oko prostoru, da se poštuju određene datosti tih područja, pogotovo na Muzilu, i da to ne završi u overturizmu, nego u razumnim granicama. I naravno tražimo, a vidim da Brijuni Rivijera ima za to sluha, da objekti rade cijelu godinu.

- Ima li nekih naznaka da se nešto pokreće?

- Koliko je meni poznato Brijuni Rivijera radi na tome, ali ne volim stavljati riječi u usta drugim akterima.

- Uskoro se očekuje i uređenje Valamarovog kampa na Puntiželi?

- Nama je taj projekt prezentiran. Valamar je ozbilja firma i ono što je prezentirano izgleda dobro. Daljnja realizacija je sad na njima. 

U PFF-u je puno toga potrebno unaprijediti i moguće su promjene

- Iza nas je još jedan advent. Bilo je nekoliko kritika, ponajprije oko termina početka. Što vi kažete na sve to?

- Slušamo kritike, a čuli smo i pohvale. Na primjer za cjelodnevni program za doček nove godine. Ljudi su bili zadovoljni, kao što su bili zadovoljni i izgledom klizališta, koje je povećano. Najveće kritike su bile na neusklađenost rada kućica i na cijene. Ono što sigurno mogu reći je da će kućice raditi duže. Ako ima interesa, zašto ne, a vidjet ćemo kako ćemo uopće moći adresirati ovaj drugi dio koji se tiče cijena.

- Eventualno smanjenjem zakupa?

- Imamo zakup koji je licitiran, jer mora ići na licitaciju. Taj dio priče predstavlja određene izazove i vidjet ćemo što možemo učiniti. Sličan problem imaju svim adventi u Hrvatskoj, i šire.

- Krenuo je projekt Klupska zima. Hoće li to privući ljude u grad?

- Taj projekt ima nekoliko ciljeva. Sam za sebe on sigurno neće privući dramatično veći broj ljudi, ali negdje moramo početi. Osim toga, taj projekt osigurava pulskim bendovima da imaju gdje nastupati. Potičemo ugostitelje na više koncerata i logično je da će se oni javiti lokalnim snagama. Pula je nekad imala jako živu scenu, a danas je očito potrebno malo poticaja da to oživi. Koliko čujem, ljudi su zadovoljni, ako bude dobro, sljedeće godine nastavljamo i osigurat ćemo veća sredstva pa se nadamo da će se još poneki objekt javiti, da imamo veću ponudu.

- Čuo sam kritiku koja ide otprilike ovako - u ponudi je samo alternativna glazba u lokalima koji imaju takav program, a nema ništa za one koji više vole komercijalne programe. Ili drugim riječima, zašto u projekt nije uključen veći broj lokala?

- Radimo s onima koji su se javili na poziv, a siguran sam da će sljedeće godine biti puno više organizatora koji će se uključiti. Ovaj projekt je usmjeren na živu svirku, na programe i prostore u kojima se razvija lokalna glazbena scena. Što više stilova, to bolje.

- Kad je riječ o programima, moramo se dotaknuti i Pulskog filmskog festivala, prvo kao ustanove. Jeste li zadovoljni kako oni rade svoj posao?

- Mislim da se tu puno toga treba unaprijediti, što smo vidjeli već na adventu, a i u organizaciji drugih manifestacija. Natječaj za ravnatelja je raspisan, rok za prijavu traje. Vrlo pažljivo ću proučiti programe svih koji se prijave.

- Znači moguće su promjene?

- Apsolutno.    

- Pulski filmski festival, sada kao događaj. Mnogi su kritični. Imate li vi kakvu viziju? Meni recimo nikako nije jasno zašto više ne počinje i ne završava vikendom, nego četvrtkom.

- Ja sam na sjednici festivalskog vijeća, a ono je u nadležnosti Ministarstva kulture, a ja tek jedan od članova, problematizirao taj četvrtak. Većina članova vijeća, od kojih dobar broj nije iz Pule, bila je protiv da se to vrati na subotu ili barem na petak. Tako da će do daljnjeg, na žalost, biti ovako.

- Vizija, neovisno o danu početka?

- Hrvatska ima nešto manje od četiri milijuna stanovnika. Jezik kojim govorimo je hrvatski, ali onaj tko govori srpski razumije nas 99 posto. Nekad je možda teže Puležanu razumjeti Zagorca, a Zagorcu Labinjona, nego što je nekome iz Zagreba razumjeti nekoga iz Beograda. Ako želimo da i naši filmovi imaju bolju prođu, i da festival ima više smisla, moramo pogledati preko svoje ograde. To je već pokazao regionalni program prošle godine. A vidimo i koliko ima filmova koji se snimaju u koprodukciji. Svadba je u kinima oborila sve rekorde, od toga ne treba bježati, a ono što je naša prednost - prigrliti.

- Što se tiče koncerata u Areni, najavljuje se dosta dobra sezona.

- Ajmo bez lažne skromnosti: odlična sezona.

- Nećemo o Thompsonu, ali možemo o Miroslavu Škori. Spominjala se mogućnost da on nastupi u Areni, u vrijeme Svjetskog prvenstva u nogometu.

- Što se tiče programa u Areni, ne mogu komentirati ono što nije objavljeno, ali mogu reći da Škoro za 2026. nije  programu. Hoće li biti u nekoj od idućih godina, ovisit će, prvenstveno, o tome hoće li se javiti.

Već sad nam se javljaju organizatori za super koncerte 2027.

- Stiže Svjetsko prvenstvo u nogometu. Možda je još prerano govoriti o tome, ali ljudima je to već tema. Što možemo očekivati u Puli?

- Gledanje nogometa u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima!

- Što može biti i prednost...

- Bojim se da ipak ne... Ovaj termin u kojem je prvenstvo u rukometu je puno bolji. Već smo u nekim razgovorima, organizirat ćemo se i pratit će se u gradu. A o pripremama za neke kasnije faze prvenstva, to ćemo kad dođe vrijeme, da ne ureknem.

- Dotaknuli smo se sporta i Arene, pa nam to, jedno plus drugo, izađe Goran Mihovilović. Jeste li zadovoljni njegovim radom?

- Njegov doprinos s koncertima je velik. Posljedica toga je, na primjer, da nam se već ovih dana, dakle u siječnju 2026., sami javljaju potencijalni organizatori za super koncerte za 2027. To je vrlo pozitivna promjena u odnosu na ono kako je bilo prije.

- IDS se pak kao partner čini dosta tih.

- Mi s kolegama iz IDS-a surađujemo, radimo, stalno su konzultacije u tijeku. Kako će tko od njih istupati mimo onog što se radi u vijeću, svatko odlučuje sam za sebe.

- Lorena Boljunčić je pak nedavno izrazila različito mišljenje o Delfinu od vašeg.

- Koalicija je skup ljudi koji su bliski, ali nisu isti. Da svi mislimo isto, bili bismo ista stranka, a ne četiri opcije. O svim stvarima se razgovara, a tamo gdje postoje prijepori sjednemo za stol, stavimo sve podatke ispred nas i nakon toga se odluka donosi.  

- Aktualna tema je i Fratarski, odnosno natječaj za ugostiteljski objekt.

- Natječaj je pokazao da su naši uvjeti poduzetniku prihvatljivi. A teze da se to sprema za nekoga, koje je iznio Možemo, su odmah opovrgnute. U trenutku kad su oni izašli s tim priopćenjem već je došla samo jedna ponuda, i to lokalnog ugostitelja, koji tamo već radi.

- Tisuću sati parkinga. Možemo li još jednom ponoviti kako će to izgledati u praksi. Zna li se cijena?

- Cijenu nećemo definirati dok ne ispunimo sve tehničke pretpostavke. To će biti vid povlaštene parkirne karte. Građani Pule, ovisno o tome gdje žive, dobit će opciju birati između povlaštenih karata, a jedna od njih će biti 1.000 sati parkinga. I onaj tko živi primjerice na Verudi, a mora u centru obavljati neke stvari, mora imati mogućnost jeftinijeg parkiranja i povlaštene karte. Plan je da projekt zaživi do početka sezone, ali potrebno je nabaviti opremu kroz javnu nabavu. Nažalost, u javnoj smo nabavi već dobili žalbu i ovisno o tome koliko nam to otegne proces, moći ću točno reći rokove.

- Hoće li 1.000 sati parkinga smanjiti mogućnost stanarima da nađu parkirno mjesto?

- Ljudi i sada dolaze autom u grad, ali to plaćaju više. Moramo im to olakšati i učiniti jeftinijim. 

- Najavljena je gradnja nešto manje od 200 parkirnih mjesta preko puta stadiona Drosina. Planira li se još?

- Gradit će se i stotinjak parkirnih mjesta u Vrtlarskoj, iza zgrade Croatije. Odmakli smo napokon i u pogledu parkinga kod željezničkog kolodvora, gdje nismo vlasnici zemljišta, a razgovaramo s državom da se upogoni parking kod Uljanikove kasarne na Bulevaru. Dakle, 300-tinjak parkirnih mjesta je sigurno, i bit će izgrađena ove godine ili početkom sljedeće, a još ih je u pripremi. To su privremena rješenja, a dalje ćemo ići lokaciju po lokaciju. U planu je jedna veća garažna kuća, ali ne dizanje spomenika samom sebi, kao što je trebala biti garažna kuća na Marsovom polju.

- Kad se spominje područje kod Croatije, pao mi je na pamet prometni čep koji se tamo stvara. Je li nešto u planu?

- Tamo je definitivno čep i to su stvari koje će doći na red. Međutim, kako mi kažu prometaši, nije problem samo raskršće kao takvo, već što jedna ulica, koja izlazi iz njega, ne može progutati toliku količinu prometa koji ide prema robnoj kući i dalje prema centru grada.

Temeljita rekonstrukcija stadiona, u stvari, čak novi stadion, je nešto što će definitivno u narednih nekoliko godina morati doći na dnevni red

- Istra 1961 živi najbolje dane u povijesti. Treća je na tablici i upravo je prodala igrača za tri milijuna eura. Koliko Grad pomaže?

- Prvo bih poslao jednu poruku - Edo jesi gledo! Nadam se da je uživao prošlu nedjelju na utakmici, a ja znam da sam uz TV strijepio do kraja. Atmosfera na stadionu je super, Grad je suvlasnik u klubu, radimo na dizanju kulture, netko će reći kulta kluba. U kontaktu smo s klubom, rješavamo sve probleme i pitanja koja se javljaju. Posebno mi je drago što je klub izlicitirao proctor za fan shop na Giardinima, veselim se tome što će se i to uskoro otvoriti, pogotovo što će biti u gradskom prostoru.

- Ima li još smisla razgovarati o kampu na Marsovom polju, ili je to završena priča?

- Nije. Ono što je činjenica je da smo mi zatekli zahtjev RH da vratimo zemljište. Sada, kad se papiri riješe, ići ćemo ponovo na to da se zemljište dodijeli Gradu. Tamo je namijenjen sportski sadržaj i on će tamo biti, a u razdoblju pred nama ćemo točno definirati kakav. Ne vidim problem da tu bude više sadržaja vezanih uz NK Istru, ali i drugih.

- U Hrvatskoj se trenutno gradi puno objekata, pogotovo nogometnih igrališta. Postoje li planovi za veće zahvate i u Puli?

- Prvo ide ulaganje u školske sportske dvorane. Krećemo sa školom Tone Peruško, što je nešto manja dvorana, a prvo rješenje za sufinanciranje Ministarstva očekujem za Šijanu. Osigurat ćemo dvorane koje će u vrijeme nastave biti namijenjene školama, a u popodnevnim satima klubovi će imati novi, adekvatan prostor, jer s terminima se jako kuburi i nateže. Dvorane Šijana, Vidikovac i Veruda su prijavljene, i to će znatno doprinijeti razvoju sporta u Puli. Bez uvjeta za treniranje nema ni rezultata. Temeljita rekonstrukcija stadiona, u stvari, čak novi stadion, je nešto što će definitivno u narednih nekoliko godina morati doći na dnevni red.

- Doba je skijanja, jeste li vi skijaš?

- Imam 2 metra i 10, što mislite? Mogu točno reći kad sam zadnji put skijao, bila je to zima 1986., dakle prije punih 40 godina. Završilo je s gipsom od kuka do gležnja. Jedino čega se sjećam, osim samog pada, je bolnica u Titovoj Korenici, danas Korenici, gdje su me krpali jer se to dogodilo na skijalištu na Plitvicama. Nije to bilo nešto posebno teško ni strmo, ali dovoljno da padnem. Nakon toga se ja i skijanje možemo gledati samo na televiziji.

- Posljednje pitanje - a imali smo ga ovih dana i u anketi. Možete li definirati tapiju, i kako se boriti s tapijom?

- Ne treba se s tapijom boriti, tapiju trebaš prihvatiti. Ona je dio tebe. Prihvati je, samo nemoj da te preuzme. 

- A definicija?

- Tapija je jedno stanje svijesti koje, s ovim ili onim imenom, ima svaki grad. Neki će je nazvati "splitsko stanje uma", ne znam kako bi je nazvali Fiumani... Na primjer, kad smo bili u srednjoj, sretneš se u ponedjeljak u školi, pitaš kako je bilo vani - "a, tapija". Odmah si znao što je to značilo, osim ako je rekao "totalna tapija", to je bilo baš grdo. Dakle, tapija je osjećaj da stvari nisu idealne, kako bi netko htio. Ali dati tapiji definiciju - to ja nisam uspio, nit sam čuo od drugih da su je dobro definirali. Mislim da tapiju u konačnici svatko definira sam za sebe.