Herculanea se suočava s gotovo zabrinjavajućim problemom pronalaska radne snage. Za direktora i gradonačelnika nije sve tako crno

Pulski komunalac Herculanea ima nemalih problema s radnom snagom. U planu poslovanja za 2026. godinu navode da trend i problematika vezana uz pronalazak potrebne radne snage postaje kroničan problem društva i, osim prilagodbe sektora gospodarenja otpadom, postaje veliki problem društva.

“Pritom se nedostatak radne snage ne očituje više samo u sezonskim mjesecima, već tijekom cijele godine. Možda više nego ikad prije društvo se tijekom 2025. godine suočilo s gotovo zabrinjavajućim problemom pronalaska adekvatne radne snage. Bez angažmana stranih radnika društvo ne bi bilo u mogućnosti podnijeti izvršenje svih svojih aktivnosti i to je realnost sa kojom se susreću sva poduzeća, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. S obzirom na izuzetnu sezonalnost koja karakterizira upravo ovaj sektor gospodarenja otpada, problemi su bili najizraženiji, ali se javljaju i u djelatnosti horticulture te u održavanju čistoće javnih površina”, navodi se u dokumentu.

Nadalje, iz Herculanee upozoravaju da su poremećaji i nedostatak radne snage, kao i još uvijek prisutna značajna inflatorna kretanja, utjecala na potrebu usklađenja cijene rada tijekom 2025. godine kako bi se plaće uskladile s rastom opće razine cijena.

“Jasno je da ovakvo stanje na tržištu rada zahtjeva potrebu indeksacije cijene rada sukladno općim inflatornim kretanjima, što društvu predstavlja dodatnu otegotnu okolnost jer jednostavno karakter poslovanja društva unutar javnog sektora ne ostavlja prostora za rezerve iz kojih bi se trebalo pokrivati ovo usklađenje cijene rada. Iz svega navedenoga poslovnu 2025. godinu obilježili su poremećaji u pronalasku radne snage, potreba za usklađenjem cijene rada te značajan rast cijena otkupa reciklabilnih sirovina te poremećaji u tokovima zbrinjavanja pojedinih frakcija otpada. Ovi poslovni događaji najviše su se odrazili na poslovanje društva i to kako na operativnoj razini tako i na financijskom planu poslovanja. U takvom okruženju društvo je bilo primorano revidirati poslovne ugovore i cijene prema ugovorima o održavanju javnih površina a s Gradom Pula, sve da bi poslovnu godinu završilo s pozitivnim poslovnim rezultatom. Da bi društvo osiguralo nesmetani kontinuitet razvoja, zatražena je i nužna kapitalna pomoć grada Pule kao i ostalih jedinica lokalne samouprave koji imaju udio u vlasništvu društva”, stoji u planu rada.

Direktor Herculanee Robi Fuart, međutim, odgovarajući na naš upit, situaciju ne smatra toliko zabrinjavajućom. Upitali smo ga, naime, što znači usklađenje cijene rada: hoće li radnicima rasti plaće i koliko one sada iznose. Pitali smo i koliko je radnika ukupno zaposleno u Herculanei, a koliko je vanjskih radnika angažirano i na kojim poslovima: jesu li to radnici s Dalekog istoka ili okruženja? Zanimalo nas je zbog čega Herculanea ne zaposli te radnike umjesto da angažira one vanjske, jesu li vanjski radnici jeftiniji ili skuplji od radnika Herculanee. Na koncu, pitali smo koliki problem za poslovanje društva predstavlja nedostatak radne snage na tržištu s obzirom da se u planu poslovanja za 2026. navodi da imaju značajnih problema s radnom snagom.

Na ta pitanja dobii smo sljedeći odgovor:”Što se tiče radne snage, Pula Herculanea je u posljednje četiri godine povećala broj zaposlenih s 196 u 2021. godini na 238 danas. Time jasno pokazujemo da jačamo vlastite kapacitete i ne smanjujemo broj stalno zaposlenih. Vanjski radnici angažiraju se isključivo kao operativna pomoć u razdobljima povećanog opterećenja, a njihov udio je manji od 5 posto ukupnog broja radnika. Takav angažman nije zamjena za zapošljavanje, već način da se osigura kontinuitet i kvaliteta usluge u situacijama kada na tržištu rada nema dovoljnog broja raspoloživih radnika.”

Situacija s radnom snagom nije problematična ni za pulskog gradonačelnika Peđu Grbina, koji je na aktualnom satu posljednje sjednice Gradskog vijeća kazao da je “broj radnika povećan s 200 na 238, među kojima je desetak stranaca te da se ne može govoriti o kadrovskom deficitu”.