Hrvatske šume pronašle rješenje za stabla na Lungomaru

Samo devet mjeseci nakon što su Hrvatske šume provele veliku akciju čišćenja i uklanjanja trulih i naherenih stabala u zoni Lungomare, proteklog tjedna svjedočili smo opasnom rušenju bora iznad Gortanove uvale, na frekventnom parkiralištu pored popularnog kafića. Srećom, nisu stradali ni ljudi, ni automobili. Nedugo prije toga palo je i stablo koje se nalazilo nekoliko metara dalje: ovoga puta stradali su kamena klupa Vladimira Nazora i pločnik. Godinu ranije na Valkanama srušilo se stablo iznad sprava za vježbanje, opet pukom srećom bez žrtava. Rušila su se stabla sama od sebe i na vrlo prometne ulice, pa je tako prije više godina zabilježen slučaj pada debla na prometnu Šijansku cestu. Svojedobno je pukla i ladonja na Giardinima, nakon čega je bivši gradonačelnik dao sasjeći nekoliko trulih stoljetnih stabala, na žalost dijela javnosti.

Stabla u Puli padaju sama od sebe, umiru prirodnom smrću, od starosti i bolesti. Zasad nisu usputno prouzročila ničiju drugu smrt.

Hrvatskim šumama, koje brinu o području Lungomare uputili smo pitanja vezana uz učestalost skrbi o ovom šumskom pojasu, a posebno nas je zanimalo na koji s enačin o njima skrbi budući da su se stable srušila nedugo nakon velike akcije čišćenja Lungomara.

Iz Hrvatskih šuma odgovaraju da su šume na području šetališta Lungomare i Valkana stare sastojine alepskog bora koje su dosegnule svoju fiziološku zrelost.

Vitalnost stabala opada i korijenski sustav gubi stabilnost, narušava im se statika te postaju podložni bolestima, štetnicima i mehaničkim oštećenjima, što dovodi do sve češćih izvala i vjetroloma.

“Radi osiguranja sigurnosti građana i očuvanja zdravlja ekosustava, naši zaposlenici redovito obilaze područje gradskih šuma kako bi se, što je više moguće, prevenirale opasnosti. Nekoliko puta godišnje provodimo i sanitarnu sječu suhih i opasnih stabala, s naglaskom na puteve i šetnice,  a radove koordiniramo i s komunalnim poduzećem Herculanea. Za zahtjevnije zahvate u blizini objekata po potrebi angažiramo izvođače za radove na visini i specijalnu mehanizaciju”, odgovaraju iz Hrvatskih šuma te naglašavaju da je jedini učinkovit način da se spriječi scenarij samorušenja intenzivna sječa u kontekstu sanacije i pomlađivanja.

“Uklanjanje starih, fiziološki oslabljenih stabala i oslobađanje prostora za autohtonu vegetaciju, prvenstveno hrasta crnike, koja se podstojno razvila pod krošnjama starih stabala bora, omogućuje prelazak u mješovitu autohtonu šumu koja je otpornija na klimatske promjene i bolesti. Svjesni smo da uklanjanje stabala često nailazi na otpor dijela javnosti zbog emotivne povezanost građana s borovim šumama, ali važno je naglasiti da je sječa zrelih stabala u ovoj fazi jedino dugoročno rješenje”, navode.

Međutim, objašnjavaju da neće krenuti u intenzivnu sječu, već će sustavno, redovito, kao i do sada, obilaziti teren te postupno uklanjati starija, suha, potencijalno opasna stabla i zamjenjivati ih mladima, uz njegu podstojne postojeće mlade sastojine (mlada stabla koja rastu pod krošnjama starih).

Na pitanje je li moguće očuvati nagnuta stable podupiranjem, kažu da se stabilizacija provodi uz uvažavanje mikrolokacije i vitalnosti jedinke.

“Kriteriji koji se uzimaju u obzir su teren, habitus, mehanička stabilnost, zdravstveno stanje i vitalnost stabla. Stabilnost i nagib tla moraju omogućiti sigurno temeljenje potpora. Provodi se kod očuvanja vrijednih  solitrenih stabala široke krošnje, niskog težišta i velike estetske i/ili povijesne vrijednosti. Stabla unutar sastojine razvijaju visoka debla s manjim krošnjama na vrhu, imaju visoko težište i u pravilu se mjere arboristike ne provode unutar šumskih sastojina.

Ukoliko se pokaže potreba i procijeni da je zahvat opravdan, Hrvatske šume financiraju i mjere arboristike, kao što je to slučaj sa sidrenjem krošnji vrijednim  soliternim stablima u Šijanskoj šumi na centralnoj livadi radi očuvanja njihove vitalnosti i prirodnog habitusa te osiguravanja sigurnosti posjetitelja  park šume”, odgovorili su iz Hrvatskih šuma.

Iz Herculanee pak preciziraju da Šumarija ima nadležnost u svim gradskim šumicama i površinama na rubnim dijelovima grada koje su u naravi šuma te se nalaze u šumsko-gospodarskoj osnovi.

U programu održavanja Herculanee su, navode, samo kupalište Valkane i površina uz zid Mornaričkog groblja. Herculanea je, na temelju godišnjeg ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina, sklopljenog s Gradom Pula, zadužena za stabla na javnim zelenim površinama koje se nalaze u programu redovnog održavanja i/ili programu malih komunalnih akcija za tekuću godinu.

“Ta stabla redovito obilaze stručne službe Grada i Herculanee, u skladu s vremenskim uvjetima i vegetacijskom razdoblju u kojem je uputno obaviti određene radove kontrole i prevencije. Prema potrebi se intervenira promptno ili u određenom vremenskom period, u skladu sa zatečenim stanjem. U slučaju nedoumica dodatno se konzultiraju stručnjaci specifičnih znanja i vještina u donošenju odluke o postupanju. Tijekom prosinca Herculanea je, u sklopu Plana i programa održavanja javnih zelenih površina za 2025. godinu posadila 40 stabla na javnim zelenim površinama ( Mutvoranska, Buonarotijeva, Valvidalska, Koparsko naselje…) da bi dodatno obogatila zeleni fond grada, a sve poradi kontinuirane brige o zelenom fundusi i zamjenske sadnje u slučaju potrebe za interventnim uklanjanjem opasnih, bolesnih ili oštećenih stabala tijekom nevremena”, odgovaraju iz Herculanee.

Pritom navode primjer: samo za nevremena s 16. na 17. lipanj 2025. godine Herculanea je intervenirala na 67 lokacija uglavnom zbog polomljenih grana ili cijelih stabala (6 na području grada). U prosincu je uklonjeno 5 suhih platana u Arsenalskoj ulici, a u jesenjim mjesecima suhi čempres u Mornaričkom parku, suha murva u Kranjčevićevoj ulici. Radi napuknuća osnovnog debla zbog jakog juga i potencijalnog loma u pješačkoj zoni uklonjena je i jedna ladonja na Giardinima. Slijedom svega navedenog, odgovornost se utvrđuje za svaki pojedini slučaj posebno”, odgovaraju iz Herculanee.