'Orašar' - božićna bajka iznova oduševila pulsku publiku

Ovacijama i dugim pljeskom publika je sinoć u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula ispratila balerine i baletane Ukrajinskog klasičnog baleta koji su u Puli izveli iznimnu božićnu bajku - “Orašara”, uz glazbu Petra Iljiča Čajkovskog. Nije prvi put da se “Orašar” izvodi u Puli, u raznim varijantama, pa čak i na ledu, no ovaj popularni balet svojim raskošnom koreografijom, kostimima i glazbom iznova oduševljava publiku diljem svijeta, pa tako i pulsku.

Predstava za koju se ispred zagrebačkog HNK svake godine čeka doslovno u kilometarskim redovima na oštroj zimi izazvala je ništa manji interes i u Puli – predstava je rasprodana u rekordnom roku.

Ove sezone u Puli je predstavljena potpuno nova produkcija s modernim stenografskim i režiserskim rješenjima, raskošnim dekoracijama i svjetlećim kostimima te suvremenim videoprojekcijama.

Publika je u dva sata plesno-glazbenog spektakla bila doslovno uronjena u čarobni svijet Klare, djevojčice koja ispod božićnog drvca otkriva neobičan dar – drvenu lutku Orašara, oživljenog uz čarobnjakovu pomoć, s kojim kreće u svijet mašte i čudesne avanture, u kojoj je prate car miševa, cirkusant i kojekakvi čudni likovi.

Trupa ukrajinskih umjetnika, sastavljena od međunarodnih plesača i solista koji su prvaci prestižnih europskih kazališta, samo u posljednje dvije plesne sezone održala je više od 200 baletnih predstava. Samo lani "Orašara" je diljem Europe pogledalo više od 50.000 gledatelja.

Balet “Orašar” premijerno je izveden 1892. godine u Sankt-Peterburgu,  inspiriran pričom “Orašar i kralj miševa” koju je 1816. godine napisao njemački autor Ernest Theodor Amamdeus Hoffmann. Ruski skladatelj Čajkovski, veliki koreograf Carskih ruskih kazališta Marius Petipa i njegov asistent Lev Ivanov pretvorili su je u čaroban balet koji se izvodi uoči Božića diljem svijeta.

Skladbe poput “Plesa šećerne vile” i “Valcera cvijeća” postale su legendarne i ikonične.

Zanimljiva je i priča o orašarima, lutkama koje su postale popularne nakon Drugog svjetskog rata, a izrađivale su se na području Njemačke i Češke. Naime, orašar je bio alat dizajniran za drobljenje oraha i drugih orašastih plodova.

Priča o orašaru temelji se na legendi koja kaže kako je bogat, no mrzovoljan seljak, tražio dobar način za razbijanje oraha pa je ponudio nagradu čovjeku koji mu uspije pomoći. To je načuo tesar iz sela Seiffen koji je potom izradio lutku koja je sadržavala mehanizam otvaranja i zatvaranja usta, dovoljno snažan da drobi orahe. Tako je orašar postao omiljen, a seljak zaradio vrijedno zlato.

Orašar nosi bogatu simboliku. U njemačkoj kulturi, njegova uloga kao zaštitnika domao duvijek je povezana s idejom sigurnosti i prosperiteta. Orašar se često darivao za sreću, osobito za božićnih blagdana. I danas je simbol tradicije, nostalgije i blagdanskog duha.

Njegova prisutnost u domovima tijekom adventa podsjeća na važnost obitelji, ljubavi i zajedništva.