Vera Glasnović Gjoni: 'Ne vidim svrhu da i dalje kriminaliziramo lake droge. One nisu opasnije od alkohola i cigareta'

Rasprave o legalizaciji marihuane posljednjih godina sve su glasnije i u hrvatskom javnom prostoru. Iako se zakonodavni okvir još uvijek drži restriktivnog modela, praksa nekih europskih zemalja otvara prostor za novu vrstu javne i političke rasprave. O ovoj osjetljivoj temi razgovarali smo s Verom Glasnović Gjoni, bivšom sutkinjom, a danas odvjetnicom u Puli, koja otvoreno govori o iskustvu iz sudnice, učinkovitosti kaznenog sustava i mogućim modelima regulacije lakih droga.

- Je li hrvatski pravni okvir, po vašem mišljenju, zastario kada je riječ o regulaciji lakih droga?

- Prije desetak i više godina nije se moglo ni postaviti pitanje eventualne legalizacije lakih droga. Danas se situacija promijenila u smislu da se sve više čuje glasova i argumenata da bi se poveli primjerom nekih zemalja koje su legalizirale laku drogu, poput Nizozemske, Malte, Španjolske i drugih. Od posebnog je interesa da je to učinila i država koja je u mnogočemu naš uzor - Njemačka. Naravno, ograničena je količina posjedovanja lake droge, a isto tako ograničena je i količina osobno proizvedene lake droge. Osvrnemo li se na sve to, ima mnogo razloga da i mi pristupimo takvom rješenju.

Možemo čak napraviti i međukorak te raspisati referendum, nesumnjivo najdemokratskiji način izjašnjavanja, za legalizaciju marihuane.

- Koliko je sudska praksa u Hrvatskoj uopće fleksibilna u slučajevima kada se radi o posjedovanju manjih količina marihuane za osobnu uporabu?

- Osobno sam svjesna da i ovdje dolazi do izražaja vječna dilema zakonodavca i vječni spor pravnika. Svi znamo da nedopuštena ponašanja, odnosno radnje štetne za društvo, postaju inkriminirane i podložne su sankcijama. Ali osnovno je pitanje jesu li kazne, pa bile i objektivno stroge, kao u našem kaznenom zakonu u odnosu na drogu, ispunile svoju svrhu prema počinitelju, ali i u smislu opće, generalne prevencije. Drugim riječima, postavlja se temeljno pitanje smanjuju li one broj kaznenih djela.

Mogu istaknuti da je kod nas provedena kriminalizacija droga potpuno i dosljedno. Kažnjava se već samo posjedovanje relativno veće količine jer se smatra da je droga namijenjena prodaji, što čini kazneno djelo. Ako je riječ o posjedovanju manje količine droge namijenjene vlastitoj konzumaciji, tada je to prekršaj. Kao i kod drugih normiranih kaznenih djela i ovdje postoje kvalifikatorni oblici proizvodnje i prodaje droga, a predviđene kazne mogu se ocijeniti kao doista stroge.

Ali opet se vraćam na isto pitanje: je li takvo rješenje smanjilo uporabu i prodaju droge? Mislim, odnosno sigurna sam, da je odgovor negativan. Ako je tome tako, kakvog ima smisla inzistirati na kriminalizaciji koja ne postiže osnovni cilj, jer je porast uporabe droge očigledan?

- Smatrate li da bi legalizacija marihuane smanjila opterećenje sudova i zatvorskog sustava?

- Legalizacija droga ne bi bitno smanjila opterećenje sudova i zatvorskog sustava. Njih daleko više opterećuju slučajevi obiteljskog nasilja. No to je već drugo pitanje, o kojem bi se, doduše, moglo više reći.

- Kakve biste pravne modele legalizacije smatrali najprimjerenijima: potpuna legalizacija, dekriminalizacija ili strogo kontrolirana uporaba?

- Ja sam za legalizaciju konzumacije lakih droga u rekreativne svrhe, uz ograničenje količine koje osoba smije posjedovati i uz ograničenje sadnog materijala. Kada je riječ o uporabi u medicinske svrhe, tu dileme nema. Ne vidim nikakvu svrhu za održavanjem kriminalizacije lakih droga, gdje su efekti toga sasvim suprotni od željenih. Prednosti dekriminalizacije su objektivno velike, uz već spomenutu medicinsku korist, poput smanjenja bolova kod multiple skleroze, raka, AIDS-a i epilepsije.

Smanjilo bi se i crno tržište, možda čak u idealnom slučaju do potpunog nestajanja. Legalizirani proizvod bio bi pod kontrolom, testiran, čišći i jednostavno zdraviji. Država bi imala očiglednu financijsku korist kroz poreze, a takvo bi se rješenje pokazalo korisnim i za turizam.

- Kako uskladiti pravo pojedinca na slobodu izbora s odgovornošću države prema javnom zdravlju i mladima? Nije li kontradiktorno da su proizvodi koji dokazano izazivaju teške bolesti u slobodnoj prodaji, a za joint se može dobiti visoka kazna?

- Postoje argumenti i suprotnog mišljenja. Prema takvim stajalištima, ispada da se država time prestaje brinuti o zdravlju svojih stanovnika. Međutim, to smatram licemjernom tvrdnjom. Jer što je onda s potpunom dozvolom uporabe cigareta i alkohola? Bilo je razdoblja kada se to pokušalo smanjiti ili ukinuti, primjerice tijekom prohibicije u SAD-u nakon Prvog svjetskog rata, no sve je to neslavno propalo. Poanta svega ovoga je da lake droge nisu ništa opasnije od spomenutih opijata.

- Možete li podijeliti neko iskustvo iz sudnice koje vam je ostalo u sjećanju, a povezano je s kaznenim djelima u vezi s lakim drogama?

- Osobno sam, dok sam radila kao sutkinja, imala nekoliko slučajeva poveznih s uporabom lakih droga. Jedna moja oslobađajuća presuda iz 2015. godine izazvala je određen interes javnosti i to šire od naše regije. Temeljila se na maloj društvenoj opasnosti konkretnog slučaja, ali interes i komentari pokazivali su neku vrstu buđenja zanimanja javnosti za legalizaciju uporabe lakih droga. Oslobodila sam bolesnu ženu koja je uzgajala marihuanu jer je bila riječ o beznačajnom djelu.

- I za kraj, mislite li da Hrvatska ima političku i društvenu zrelost za ozbiljnu raspravu o legalizaciji marihuane?

- Može se postaviti pitanje hoće li Hrvatski sabor uskoro odlučiti da to stavi na dnevni red, jer je vidljiva promjena percepcije i stajališta javnosti prema lakim drogama i ta tema postaje izrazito aktualna.

Mogli bismo, odnosno trebali bismo, dočekati reagiranje zakonodavca, ali sam izrazito skeptična. Nažalost, ispada da se još uvijek vode teške političke borbe da bi se riješile dileme iz Drugog svjetskog rata, dok mnoge ključne razvojne teme ostaju u drugom planu. Teme poput klimatske politike, pravosuđa, ekonomskih reformi, korupcije, demografskog pada, zdravstva i birokracije, nažalost, dobivaju znatno manje prostora.