‘Čovjeka u turizmu ne mogu zamijeniti ni ključevi u kućici, ni umjetna inteligencija’

“Važno je da se gost osjeća kao kod kuće, da osjeti toplinu, gostoljubivost. Ne mogu čovjeka zamijeniti ključevi ostavljeni u kućici ili umjetna inteligencija. Bitan je čovjek, osobni kontakt”, objašnjava tajnu uspjeha u turizmu mr. sc. Klara Grahovac, koja je na nedavnim Danima hrvatskog turizam u Dubrovniku proglašena domaćinom godine (Local Host) u Istarskoj županiji.

Novouvedena je to kategorija za koju se prvi put dodjeljivalo priznanje jer je u fokus stavljena  uloga domaćina u obiteljskom smještaju. Priznanje Vaš domaćin godine za Istarsku županiju  Grahovac je dobila za Villu Branko u selu Pusti u općini Svetvinčenat,  prvoj kategoriziranoj kući za odmor u unutrašnjosti Istre, 1995. godine.

"Kuću za odmor nazvala sam po ocu Branku, koji je bio vizionar. Na majčinom zemljištu - mama Ruža bila je rodom iz Peresiji - odlučili su sagraditi kuću za odmor jer su smatrali da će i ovdje stići turizam. Mnogi su se tada smijali, no sada se i oni bave turizmom.

Kada je otac preminuo 2002. godine preuzela sam vođenje kuće u Pustima, a iste sam godine upisala i poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Međunarodni turizam u nacionalnoj ekonomiji jer svijet rada i svijet učenja nisu dva odvojena svijeta. Magistrirala sam 2007. obranivši magistarsku radnju pod nazivom Nove vrste i oblici ruralnog turizma Istre. Novostečena znanja implementirala sam na obiteljskom imanju, spojivši  teoriju i praksu”, kaže Grahovac.

Obiteljskim smještajem bavi se dugi niz godina.

“Gosti su smješteni u dva odvojena stana unutar kuće u kojoj živim cijeli život u Puli na Novoj Verudi, a i u Pustima ja svoje goste dočekujem i ispraćam, i to je poanta obiteljskog smještaja u turizmu. Nudim osobni pristup svakom gostu, samostalno bukiram već dugi niz godina, dočekujem i prijavljujem goste,  brinem o njima, stojim im na raspolaganju 24 sata na dan, upoznajem ih s lokalnom tradicijom i kulturom. Osim toga, organiziram i čitavu logistiku te kostantno ulažem kako u kvalitetu samih objekata tako, i u kvalitetu usluge. Jako mi je bitan okoliš i prostor kojeg nastojm očuvati i oplemeniti na najbolji mogući način", objašnjava Grahovac.

Na pitanje koja je razlika u pristupu gostu između pravog domaćina i rentijera, kaže da je, kako bi dobila oznaku Local host, morala ispoštovati niz kriterija, a to je da se objekt nalazi u istoj županiji u kojoj živi vlasnik, odnosno domaćin. Ostali  uvjeti su da objekt nije u poslovnoj ili stambenoj zgradi te da su podmirene sve obveze prema turističkoj zajednici. Osim toga, smještaj treba biti autentičan, od domaćina se očekuje da dočekuje i ispraća goste, da nudi autentičan doživljaj, promovira lokalnu kulturu i tradiciju, da posluje po ekološkim principima i da nudi jedno nezaboravno, autentično iskustvo boravka u Hrvatskoj.

Na njenu inicijativu vraćeno ime Ruže Petrović dječjem domu u Puli

Klara Grahovac, koja je dobila ime po socijalistkinji i borkinji za ženska prava Clari Zetkin,  javnosti je poznata po tome što je prije 17 godina, kao tadašnja županijska vijećnica IDS-a, inicirala vraćanje imena Ruže Petrović Dječjem domu, koji se danas zove Centar za pružanje usluga u zajednici “Ruža Petrović”. 

 

“Živim rodnu ravnopravnost, čitav sam život jako sam puno radila na osnaživanju i unapređivanju položaja žena u politici. Iako sam doživjela "stakleni strop", mogu reći da su sve moje ideje realizirane.

 

S ponosom mogu reći da je na moju inicijativu vraćeno ime Ruže Petrović u službeni naziv Dječjeg doma u Puli. Da, vraćeno je ime i to žensko, ženi kojoj su fašisti na živo iskopali oči. Dom je nosio  njezino ime  od osnutka 1945. pa sve do 1996., kada je naprasno ukinuto. Onda sam 20. listopada 2008. na Županijskoj skupštini pokrenula inicijativu o vraćanju imena Ruže Petrović domu. Dobila sam tada podršku pozicije i opozicije, poslan je službeni zahtjev u ime Županijskog poglavarstva. S obzirom da je to bilo u ingerenciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, čekao se odgovor punih pet godina i ime je napokon vraćeno 2013. Međutim, službena inauguracija, kad je tabla s njenim imenom postavljena, dogodila se 28. listopada 2015. i to je jedina institucija u Istri kojoj je vraćeno ime”, podsjeća Grahovac.

Gosti joj se često vraćaju, veli Klara te dodaje da jako voli ljude, a baveći se ovim poslom stekla je mnoge prijatelje.

“Meni je turizam i zvanje i zanimanje. Turizam je za mene poziv. U dom mi dolaze ljudi iz cijeloga svijeta koji i mene obogaćuju. Volim upoznavati nove ljude, komunikativna sam, baš me to veseli. Ja se s njima sprijateljim, opet, kako s kim, jer neki ni ne žele previše kontakata. Ne smijete u tom poslu biti napadni, naporni, morate procijeniti, biti psiholog, morate znati s ljudima. Ove godine sam imala goste  iz Njemačke u Puli. Ujutro se probudim i čujem glazbu: oni su donijeli gitaru i pjevaju sevdah, i to na hrvatskom. Nisam mogla vjerovati, pomislila sam da su možda porijeklom odavde. Ne, ona je Njemica koja je radila u UNPROFOR-u u Sarajevu, inače je  glazbenica i naučila je naše pjesme. Onda smo zajedno pjevali.

 Ove sam godine imala Šveđane koji se nisu mogli načuditi našem zvjezdanom nebu, stalno su gledali prema nebu jer kažu da nikad nisu vidjeli zvijezde ili one u Istri jače svijetle", prepričeva  lijepa druženja s gostima.

“Taj posao moraš voljeti, raditi iz strasti i ljubavi, ne možeš ga odrađivati. Ako to odrađuješ, ništa od toga, to je propalo”, kaže Klara te poručuje vlasnicima kuća i apartmana: ”Mi smo u Istri premali da bismo  bili prosječni, moramo biti izvrsni!”

Ocjenjujući turističku ponudu u Istri, kaže da joj smeta prevelika izgrađenost.

“To je velik problem, i ruralni smo turizam pretvorili u masovni, to je poražavajuće. Nažalost  i riječ održivost mnogi koriste kao floskulu. Ne možemo težiti održivosti ako je stanje trenutno neodrživo. Smetaju mi kockaste sivo-bijele kuće u unutrašnjosti Istre, to nema veze s ruralnom arhitekturom. To je kič i nered u prostoru. Trebalo bi prostornim planovima propisati gabarite građevina, kakvih mogu biti boja, materijala, kakva mora biti okućnica da se može uklopiti u ruralnu arhitekturu. Kod nas je puno toga prepušteno inerciji, copy paste i onda to loše završi”, smatra naša sugovornica.

Problematičnim smatra i dio nekomercijalnog smještaja koji posluje u sivoj zoni.

“Stranci koji su pokupovali nekretnine po Istri, tko to kontrolira, oni su nam nelojalna konkurencija”, kaže Grahovac.

“U turizmu je jedino stalna mijena. Tržišta su velika i otvorena. Mi smo imali prednost kad je bila korona , onda je Istra bila jedina zelena regija u Europi, a sada je situacija potpuno drugačija”, kaže.

Kad je o cijenama riječ, ne smatra da su u Istri previsoke.

“Nisu to neke zarade. Troškovi održavanja su jako veliki. Osim toga, nema radne snage, to je problem u turizmu. Nisam rasist ni nacionalist, ali radnici s dalekog istoka ne mogu prodavati gostu našu priču”, iskreno će Grahovac. Ne podržava ni povećanje turističkog paušala u Puli za 50 posto jer se na taj način nikako ne štiti i ne potiče obiteljski smještaj.