Zašto svaka 'lijeva' objava na društvenim mrežama eksplodira 'desnim' reakcijama za samo pet minuta?

Sigurno ste primijetili da se u posljednje vrijeme gotovo svaka objava lijevog političko-društvenog svjetonazora u samo nekoliko minuta 'napuni' ekstremno desnim komentarima i reakcijama. I to uglavnom na objavama novinskih portala. Vrlo brzo se stvara dojam da ta ista masa 'ljudi' misli isto, da velika većina građana razmišlja u tom smjeru, što može biti vrlo uspješna obmana, pogotovo starijih korisnika koji, za razliku od mlađih, nisu toliko vični razumijevanju digitalnog svijeta.

Na hrvatskom Facebooku posljednjih nekoliko godina pojavio se jasan obrazac: svaka antifašistička, progresivna ili općenito lijevo intonirana objava u vrlo kratkom roku biva preplavljena stotinama komentara i reakcija korisnika koji zagovaraju tvrde desne stavove. Samo Facebook profil našeg portala može poslužiti kao primjer. Rečenice su im gotovo iste, ton iznimno agresivan, a profili često anonimni, bez jasnog identiteta ili sa sumnjivim fotografijama.

'Vrijeme je da im pokažemo'

Prosječan korisnik taj fenomen opisuje kao 'botove' ili 'trolove', no iza njega stoj, pričaju nam poznavatelji tematike, kompleksnija kombinacija koordinacije, tehnoloških alata i društvene dinamike koja je promijenila način na koji funkcionira politička rasprava na društvenim mrežama. Drugim riječima, neki centar moći, ili pak više njih, stoji iza takvih aktivnosti.

U pozadini takvih naglih naleta komentatora obično se nalaze zatvorene grupe na Facebooku, Telegramu ili Discordu u kojima se dijele linkovi na objave označene kao 'ideološki neprihvatljive' u stilu 'vrijeme je da im pokažemo'. Čim se u takvoj skupini pojavi poveznica, kreće mobilizacija: članovi dobivaju neformalni poziv da komentiraju, lajkaju i općenito pojačaju vidljivost. Neki to čine spontano, ali dio mreže čine profili koji djeluju sumnjivo sinkronizirano, često novootvoreni, bez osobnih sadržaja, s generičkim fotografijama ili nasumično izmišljenim imenima. To su takozvani 'cyborg profili': računi kojima upravljaju stvarni korisnici, ali uz pomoć skripti i automatiziranih alata koji im omogućuju brzu i masovnu aktivnost.

Stvara se krivi dojam

Rezultat je munjevit. Već nekoliko minuta nakon što neka lijeva stranica ili aktivist objavi mišljenje o fašizmu, ljudskim pravima, radničkim pitanjima, manjinskim temama ili pak pravima žena, objava biva zatrpana komentarima. U njima se najčešće javljaju uvrede, izrugivanje, optužbe za 'jugonostalgiju', relativiziranje ili čak veličanje ustaštva, povezivanje autora objave s teorijama zavjere ili tvrdnje da su 'plaćenici izvana'. Komentari se potom međusobno lajkaju u neobičnom ritmu. Ponekad je jedan komentar lajkalo više profila nego što ih osoba ima među prijateljima, što dodatno pojačava sumnju da se radi o organiziranoj akciji.

Ono što fenomen čini posebno vidljivim nije samo broj komentara, nego i njihova uloga u algoritamskom sustavu same platforme. Facebook potiče sadržaje koji izazivaju mnogo reakcija, bez obzira na to jesu li one pozitivne ili negativne. Masovni ulazak desničarskih trolova tako umjetno diže vidljivost objave, gurajući je u news feed i onima koji je uopće ne bi vidjeli. Umjesto rasprave o temi koju je autor objave otvorio, pa čak i umjesto samog čitanja cijelog teksta, fokus se premješta na konflikt, vrijeđanje i ideološku borbu. Time, paradoksalno, cilj trolova postaje dvostruko ispunjen: destabiliziraju originalnu raspravu i istovremeno povećavaju doseg vlastitih poruka.

Iz perspektive korisnika, sve to ostavlja dojam kao da postoji golema masa ljudi koja misli isto. No vrlo često se pokazuje da se u najvećem broju slučajeva radi o nekoliko desetaka, a ponekad i svega desetak hiperaktivnih profila koji djeluju u kratkim, koordiniranim valovima. Ne mora svaki od njih biti bot da bi funkcionirao kao bot, dovoljno je da sudjeluje u istom obrascu ponašanja, s istim rečenicama i istim ciljem,a to je preplaviti prostor prije nego što se stvarna rasprava uopće stigne razviti.

Tko stoji iza svega?

Zašto baš antifašističke i lijeve objave postaju najčešća meta? Prvo, jer su teme poput antifašizma, manjinskih prava i društvene jednakosti među najsnažnijim okidačima za krajnju desnicu na internetu. Drugo, jer su upravo takve objave najpogodnije za stvaranje polarizacije, a ona je gorivo za algoritme društvenih mreža. I treće, jer institucionalni odgovor na ovakve pojave ostaje slab, društvene mreže rijetko uklanjaju profile koji krše pravila, dok je dokazivanje koordiniranog ponašanja tehnički i pravno iznimno zahtjevno.

U konačnici, fenomen masovnog desnog trolanja i botanja nije samo nuspojava modernog interneta, nego oblik informacijske borbe koja se vodi izravno u komentarima. Cilj nije uvjeriti protivnika, nego stvoriti buku, obeshrabriti raspravu i preuzeti narativ. A sve dok se ta dinamika ignorira, svaka javna objava koja nosi progresivnu ili antifašističku poruku gotovo je unaprijed osuđena da postane meta.

Da se vratimo na temu tko stoji iza tih aktivnosti. Pa, uzevši u obzir poprilično zatvoren krug mogućih domaćih centara moći, čitatelji mogu sami promisliti i eventualno zaključiti. Naravno, ne bi bilo prvi put ni da bi neki strani centar moći financirao ideološku desnicu u Hrvatskoj, o čemu je nedavno pisao Index.