'Nisu gomile blata na ulicama zbog naših oranica – postali smo ‘bunar’ koji guta svu vodu s prometnica'

Nedavno nevrijeme i ekstremne kiše razgolitile su nesuglasice između Grada Poreča i Instituta za poljoprivredu i turizam. Nakon što je lokalna uprava, kako smo ranije izvijestili, ustvrdila da je upravo Institut odgovoran za velike nanose blata koji su se nakon obilnih oborina slili na ulice, rivu i u more, sukob se dodatno produbio.

Grad je u priopćenju izravno optužio znanstvenu ustanovu pod patronatom Ministarstva znanosti i obrazovanja za, kako navodi, „neodgovorno upravljanje poljoprivrednim površinama i zatrpavanje odvodnih kanala", što je dovelo do ozbiljne materijalne i ekološke štete.

„Ovakva se pojava nije događala desetljećima, sve dok Institut nije promijenio smjer oranja i zatrpao rigole“, stoji u gradskom priopćenju. Uz optužbe, Grad je uputio i apel Ministarstvu znanosti i obrazovanja da se, kao osnivač Instituta, „hitno uključi u rješavanje problema i spriječi daljnje ugrožavanje imovine i okoliša“.

Na upit našeg portala, Institut za poljoprivredu i turizam dostavio je opsežan odgovor koji potpisuje ravnatelj dr. sc. Dean Ban. Kategorički odbacuje gradske optužbe i tvrdi da je riječ o složenijem problemu koji nadilazi granice njihova zemljišta.

Sve po pravilima struke

„Institut odlučno odbacuje tvrdnju da su promjene u načinu obrade tla uzrok današnjih problema“, poručuje ravnatelj Ban. Podsjeća da u više od 150 godina postojanja te ustanove „nikada nije bilo sličnih poteškoća, iako zatravljivanja ranije uopće nije bilo“.

„Svi se zahvati na površinama Instituta izvode u skladu sa znanstvenim i stručnim standardima, a promjene u orijentaciji obrade ili strukturi parcela provode se isključivo iz agronomskih razloga, uz poštivanje struke i propisa“, dodaje Ban.

Institut tvrdi kako problem ne proizlazi iz njihovih agrotehničkih mjera, već iz šireg konteksta – sustava odvodnje i konfiguracije terena.

„Prostor Instituta postao je svojevrsna sabirna točka za površinske vode koje se s okolnih prometnica, naselja i viših terena slijevaju prema našem imanju“, navodi Ban.

Bujice koje nastaju nakon obilnih kiša, kaže, prelaze cijelo imanje od istoka prema zapadu, uzrokuju eroziju i skupljaju blato koje zatim završava na prometnici kod dječjeg vrtića i dalje prema najnižim točkama grada. U prilog tezi, dostavio nam je fotografije snimljene prilikom zadnjeg nevremena – objavljujemo ih u fotogaleriji.

„Unatoč redovitom provođenju svih propisanih agrotehničkih mjera – uključujući zatravljivanje višegodišnjih nasada, što dosad nije bila praksa – takve količine vode nije moguće zadržati isključivo poljoprivrednim praksama“, ističe.

Ravnatelj Ban dodaje kako su i klimatske promjene važan čimbenik u novonastalim problemima.

„Svjedoci smo vremenskih ekstrema koji nas sve češće pogađaju i postaju pravilo. Tijekom posljednjih godina zabilježen je niz ekstremnih oborinskih događaja“, navodi, dodajući da je prilikom posljednjih kiša u kratkom vremenu palo gotovo 85 milimetara oborina, što Državni hidrometeorološki zavod svrstava u kategoriju ekstremnih meteoroloških pojava.

„Takvi intenziteti u tako kratkom intervalu uzrokuju bujične tokove koje nijedna agrotehnička mjera – uključujući rigole, orijentaciju oranja ili travnate pojaseve – ne može u potpunosti spriječiti“, zaključuje.

Nije kvaka u jednoj parceli

Institut ističe da rješenje ne može biti jednostrano. „Samo u suradnji s Gradom Porečom mogu pronaći trajna i sustavna rješenja za upravljanje oborinskim vodama na širem području oko Instituta“, poručuje Ban.

Kao prvi korak predlaže izradu stručne hidrotehničke analize šireg slivnog područja, jer, kako kaže, „problem prelazi okvire pojedinačne poljoprivredne parcele ili imanja“.

„Spremni smo aktivno surađivati s Gradom, nadležnim ministarstvima i stručnim službama u cilju izrade i provedbe cjelovitog projekta koji će istodobno zaštititi oranice Instituta od erozije te gradske prometnice i okolne objekte od vode i blata“, navodi Ban.

Dodaje da Institut „ostaje otvoren za dijalog i zajednički rad na dobrobit Poreča i njegovih građana, u duhu međusobnog poštovanja i dugogodišnje suradnje“.

Institut, zaključno, podsjeća na svoju dugu tradiciju i povezanost s lokalnom zajednicom.

„Naša ustanova u Poreču već više od 150 godina djeluje kao znanstvena i stručna institucija koja primjenjuje i unapređuje agrotehničke mjere u skladu s najvišim stručnim i ekološkim standardima. Neraskidivo smo povezani s gradom Porečom i ponosni na tradiciju dobre suradnje i zajedničkog djelovanja u korist lokalne zajednice“, poručuje Ban.

Podsjeća i da je Institut u više navrata bez naknade ustupio dijelove zemljišta za izgradnju prometnica koje danas okružuju njihovo imanje, čime je, uz znanstveni i razvojni doprinos, dao i „konkretan doprinos infrastrukturnom razvoju grada“.