U Županiji dosad riješili 23.000 zahtjeva za legalizaciju, ali ne znaju koliko je objekata ozakonjeno ni koliko izgrađeno na divljaka!?
Piše: Mirjana Vermezović Ivanović
Vlada je početkom iduće godine najavila zakon kojim će pružiti drugu šansu nelegalnim graditeljima, i to ne svima, nego onima koji su tu priliku propustili u prvom i drugom roku, bilo zbog nedostatka novca ili nekog drugog razloga. Dakle, moći će se legalizirati samo nekretnine izgrađene do 21. lipnja 2011., vidljive na zračnom snimku.
Zanimalo nas je stoga koliko takvih objekata koji su ‘propušteni’ legalizirati uopće postoji u Istarskoj županiji, odnosno koliko ih je legalizirano do sada. Također, zanimalo nas je koliko je objekata nezakonito podignutih nakon 21. lipnja 2022. godine, koji nemaju nikakve šanse za legalizaciju.
Iz opširnog odgovora Istarske županije vidljivo je da nemaju točan broj objekata koji su uopće legalizirani, a kamoli koliko je onih koje tek treba legalizirati, odnosno onih koji nemaju nikakvu šansu za ozakonjenje.
Iz Istarske županije, dakle, navode sljedeće:”Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ili novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama sukladno kojem će, kako je najavljeno putem medijima, stranke moći predavati zahtjeve za bespravno izgrađene objekte izgrađene do 21. lipnja 2011. godine nije još niti objavljen na eSavjetovanju, a niti donesen. Stoga, u ovome trenutku nisu poznati uvjeti prema kojima će se zahtjevi rješavati”. Uputili su nas Državnom inspektoratu ‘za postupanje o bespravnoj gradnji’, a iz Inspektorata su nas, zanimljivo, uputili da se obratimo “jedinici lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti postupanje vezano uz temu upita”.
Nadalje, na pitanje koliko je građevina dosad legalizirano, iz Županije odgovaraju da je Županijski odjel za prostorno uređenje i gradnju nadležan za izdavanje akata iz oblasti prostornog uređenja i gradnje na području 30 jedinica lokalne samouprave, i to dva grada (Buje i Buzet) i 28 općina, dok Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj, Umag i Vodnjan te općine Tar-Vabriga, Višnjan i Medulin imaju ovlast neposrednog provođenja poslova iz oblasti prostornog uređenja i gradnje.
“U Županijskom odjelu za prostorno uređenje i gradnju zaprimljeno je više od 26.000 zahtjeva (brojka se odnosi i na zahtjeve koji su nastavno na sklopljene sporazume o preuzimanju poslova iz oblasti prostornog uređenja i gradnje 2019. godine preneseni na neposredno rješavanje općinama Tar-Vabriga, Višnjan i Medulin), a riješeno je više od 23.000 zahtjeva (brojka se odnosi i na rješenja o izvedenom stanju koje je donijela Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, te predmete prenesene općinama temeljem navedenih sporazuma o preuzimanju poslova). Iz službenih evidencija - digitalne baze podataka Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, dostupni su podaci o broju zaprimljenih i riješenih zahtjeva, te podatak o načinu rješavanja zahtjeva - usvojen, odbijen ili odbačen. Da bi se ustvrdio točan broj usvojenih zahtjeva, odnosno koliko je objekata legalizirano morao bi se pregledati svaki od 23.000 arhiviranih spisa. Naime, jednim rješenjem moguće je ozakoniti jednu ili više nezakonito izgrađenih zgrada, a izvještaj o arhiviranim predmetima ne nudi podatke o broju legaliziranih zgrada po pojedinom zahtjevu”, stoji u odgovoru Istarske županije.
Jednak upit proslijedili smo i Općini Medulin koja, poznato je, ima velik problem s podivljalom gradnjom. Ondje nam odgovaraju da ne raspolažu točnim podacima o ukupnom broju nelegalnih objekata, a ne znaju ni koliko ih je legalizirano!?
„Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da je prema podacima iz našeg sustava za uredsko poslovanje preostalo za riješiti manje od 1000 predmeta. Vezano uz pitanje o broju bespravnih objekata koji su izgrađeni nakon 21. lipnja 2011. godine, svi bespravni objekti evidentirani su snimkama iz zraka, a Općina Medulin kontinuirano prati stanje bespravno izgrađenih objekata u najvećoj mogućoj mjeri. Isto tako, komunalno je redarstvo od 2021. godine do danas prijavilo Državnom inspektoratu više od 500 bespravno sagrađenih objekata. U svakom slučaju, problem legalizacije bespravnog sagrađenih objekta je zasigurno najveći problem priobalnih općina i gradova u cijeloj Republici Hrvatskoj i on se može riješiti isključivo kontinuiranom i redovitom suradnjom svih nadležnih tijela sa jedinicama lokalne samouprave“, navode iz Općine Medulin.
Kad je o Puli riječ, do 3. listopada 2025. okončano je 2315 zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a neriješeno je 864 zahtjeva za legalizaciju. Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša nema evidenciju o bespravno izgrađenim objektima nakon 2011. godine, kažu iz Komunalne palače.
Nadalje kažu da komunalni redari svakodnevno obilaze grad te da, u slučaju sumnjive aktivnosti na gradilištima, službenici odmah izlaze na teren i obavljaju nadzor.
„Na sve zaprimljene prijave građana, policije, Državnog inspektorata i drugih institucija, redari reagiraju bez odgode, obavljaju očevid te postupaju sukladno zakonu i svojim ovlastima. Od 1. siječnja 2025. godine komunalni redari imaju proširene ovlasti u području građevinske inspekcije, osobito u nadzoru građenja bez dozvole, obustavi i zatvaranju gradilišta te izricanju zakonom propisanih sankcija. O svakom postupku redari izvješćuju Državni inspektorat. U proteklom razdoblju doneseno je više rješenja o obustavi radova i zatvaranju gradilišta temeljem čl. 49. st. 1. i čl. 57. Zakona o građevinskoj inspekciji. Odsjek za redarstvo nastavlja s redovitim nadzorima i postupanjem po prijavama građana radi sprječavanja bespravne gradnje“, odgovorili su iz Grada Pule.