'Izjava labinskog gradonačelnika opasan je autoritarni populizam. Podsjeća na feudalnu logiku, a ne demokraciju'

Sociolog sa zadarskog sveučilišta s pulskom adresom izv. prof. dr.sc. Krešimir Krolo komentirao je za Istarski.hr nedavne izjave labinskog gradonačelnika Donalda Blaškovića, koji je nakon slučaja navodnog seksualnog napada poručio da "u Labinu nisu svi dobrodošli". Krolo upozorava da takav istup ima više problematičnih elemenata te da otvara prostor autoritarnom populizmu i društvenoj opasnosti.

"Prvo, riječ je o izjavi koja sugerira brisanje granica između izvršne i sudske vlasti, a što je protivno temeljnim osnovama modernih i razvijenih demokracija", ističe Krolo.

"Trenutak u kojem gradonačelnik traži od suda ili policije da donese neku odluku, a donošenje sudskih presuda nije u njegovoj domeni i ovlastima, može se protumačiti kao refleks autoritarnog populizma, gdje su zakoni i pravila podložna proizvoljnom tumačenju jedne osobe. To je karakteristika autokracija ili feudalnih, monarhističkih društava, nikako uređene demokracije u kojoj postoje zakoni i sudstvo koji neovisno o izvršnoj vlasti donose pravorijek prema propisanim pravilima."

Pritisak na sudove i privatne firme

Krolo upozorava i na drugi problem: neizravni pritisak na sudsku vlast i privatni sektor. "Osim neizravnog pritiska na sudsku vlast, gradonačelnik razmatra i stavljanje pritiska na privatne firme, iako je domena zapošljavanja i otpuštanja radnika prvenstveno na toj firmi, a onda opet na zakonima i sudstvu države, ovisno o tome krše li se zakoni o radu, ili ne. Ovo se čak može smatrati i zlouporabom položaja i ovlasti prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske."

Treći element koji sociolog ističe jest činjenica da je prozvana osoba tek osumnjičenik. "Još jedan od stupova uređenih i razvijenih društava jest pretpostavka nevinosti dok se ne dokaže suprotno, odnosno dok se kroz sudsku proceduru ne utvrde činjenice. O potencijalnim posljedicama za počinjeno djelo treba govoriti tek kada sud utvrdi elemente kaznenog djela, jer u protivnom se stvara atmosfera u kojoj zajednica može prognati bilo koju osobu na osnovu neutemeljene sumnje", kaže Krolo.

Prema njegovim riječima, riječ je o opasnom refleksu koji možda privremeno zadovolji apetite zajednice koja misli da traži pravdu, no dugoročno uništava jedan od najvažnijih stupova koji garantira ravnopravnost svih pred sudom, bez obzira na njihov društveni status.

Moralna panika i potraga za 'drugima'

Krolo dodaje i da se seksualni prijestupi često posebno naglašavaju kada ih počine osobe koje nisu dio lokalne zajednice, što je još jedan simptom pogrešnog društvenog fokusa. "Istraživanja jasno ukazuju da opasnost od takvih radnji najviše dolazi iz najbliže okoline - članova obitelji, prijatelja i poznanika. Na taj način se ne adresira pravi problem seksualnog nasilja, već se kroz moralnu paniku prebacuje fokus na 'druge', odnosno na strance ili marginalizirane skupine."

"U takvim okolnostima kreira se atmosfera straha i bijesa koja nerijetko završava i neselektivnim fizičkim nasiljem, pa mete budu strani radnici ili općenito 'drugi' u društvu, a što u konačnici može imati katastrofalne dugoročne posljedice za razvoj i većih, kamoli ne manjih sredina kao što je Labin", upozorava sociolog.

Raste desni populizam

Krolo zaključuje da je ovakav istup vjerojatno dio šireg političkog i kulturnog momentuma, gdje se imigranti označavaju kao glavni društveni problem. "Nažalost, puno je lakše pojačati strah i nesigurnost od nepoznatog i stranog koji je prosječnom građaninu u vidnom polju, nego se suočiti s problemima neoimperijalnih politika velikih državnih sila, globalnog korporativnog kapitalizma i klimatskih promjena."

"Upravo kroz pojačavanje takvog straha dio, naročito desnog populizma, sve više raste, no rješenja koja oni nude nisu dizanje društvene organizacije na viši nivo od ovoga što sada imamo, nego često spuštanje nekoliko stepenica niže. Jedan od temeljnih problema autoritarne logike jest što mora stalno imati nekog neprijatelja, vanjskog ili unutarnjeg da bi održao moć u društvu. A takav život i takvo društvo je znatno opasnije i nesretnije od straha od stranih radnika ili drugačijih u zajednici", zaključuje Krolo.