Foto Pulski liječnici i inženjeri educirali se za novu pretragu u bolnici. A ona nabavlja još neke vrijedne uređaje

Prošlog tjedna Opća bolnica Pula objavila je lijepu novost: nabavila je vrijedan uređaj za CT koronarografiju, jednu od najsuvremenijih dijagnostičkih pretraga za procjenu bolesti srca i krvnih žila. Dosad su pacijenti na tu vrst pretrage odlazili u Klinički bolnički centar Rijeka, a odsad će to moći učiniti u Puli. No, nije bilo dovoljno samo nabaviti uređaj, nego proći i posebnu vrstu edukacije da bi se njime uopće moglo baratati i očitati nalaz.

Posjetili smo danas pulsku bolnicu te razgovarali s ravnateljem dr. Andrejem Angelinijem, liječnicima i inženjerima.

“Opća bolnica Pula je od prošlog tjedna uvela novu dijanostičku pretragu koja se naziva MSCT koronarografija. Suradnja je bila s KBC-om Rijeka, odnosno njihovom Klinikom za radiologiju: zahvaljujemo im se na susretljivosti jer je tim naših liječnika i inženjera odlazio kod njih na edukaciju, a oni su prošli tjedan, kad je pretraga napravljena prvi put u Puli za četiri pacijenta, pomagali našim inženjerima”, izjavio je Angelini te najavio nastavak suradnje.

Pretraga je sad dostupna stanovnicima naše županije,  dodao je te naveo da su dosad pacijenti trebali ići u neke druge bolnice.

“Valja napomenuti da niti sve opće bolnice nemaju ugovorenu ovu pretragu, mi smo među rijetkim bolnicama koje je obavljaju”, kazao je Angelini te zahvalio entuzijastičnom voditelju odjela radiologije dr. Matiji  Pajiću koji je sve to inicirao.

Na pitanje koliko je stručnjaka uključeno u ovu pretragu i koliko uopće pacijenata na nju čeka, Angelini veli da su u timu trenutno dva radiologa, dok indikaciju za pretragu isključivo daje kardiolog.

“Za sada nemamo velik broj pacijenata koji čekaju zato što je pretraga tek uvedena, o čemu smo jučer obavijestili HZZO. Naručivanje će biti klasično: ili osobno na šalteru radiologije ili preko mejla radiologije, s tim da pacijent treba dostaviti dokumentaciju, uz obveznu preporuku kardiologa”, objašnjava Angelini.

No, to nije sve kad je riječ o sofisticiranim aparatima: bolnica iduće godine namjerava nabaviti još jedan CT te još jedan magnet od 3 Tesle. Za oba uređaja postoji mjesto u bolnici. S obzirom da se, međutim, radi o golemoj investiciji, bolnica očekuje financijsku podršku Ministarstva zdravstva.

Čitav postupak nove pretrage kreće od kardiologa. Jedan od njih, dr. Goran Čović kaže da on i njegove kolege kardiolozi postavljaju indikaciju postojanja sumnje na ishemijsku odnosno koronarnu bolest srca, ovisno o simptomima i faktorima rizika.

“Da bi se potvrdila sumnja, dosad se često slalo te osobe na test opterećenja na pokretnoj traci, a ova metoda koja postoji već neko vrijeme je zamijenila tu dijagnostičku pretragu. Putem periferne vene uz uštrcavanje kontrastnog sredstva slikaju se krvne žile srca, odnosno koronarne arterije i gleda postoji li suženje, odnosno nakupine masnoće, aterosklerotskih plakova. Time se potvrđuje ili isključuje postojanje ishemijske bolesti srca”, objašnjava kardiolog.

Potom veli da su najčešći pacijenti u dobi od 65 i više godina, iako u posljednje vrijeme ima i onih znatno mlađih. Međutim, prvenstveno su to rizične osobe, one s povišenim krvnim tlakom, povećanom razinom masnoća u krvi, sa  šećernom bolešću, a ukoliko postoji komorbiditet, onda to sinergistički djeluje i povećava vjerojatnost postojanja patologije, objašnjava Čović.

Razgovarali smo i s Filipom Zemberom, inženjerom medicinske radiologije koji se za ovu pretragu također educirao u KBC-u Rijeka. Njegovo je radno mjesto za kompjutorom uz pomoć kojeg upravlja CT-om.

“Pacijent legne na stol, stavljamo mu EKG elektrode i spajamo ga s aparatom. Moramo otvoriti venski put jer se pretraga obavlja uz pomoć kontrastnog sredstva, a traje pet minuta”, objašnjava Zember.

Nakon što se pretraga obavi, valja očitati nalaz. Tim se dijelom posla bavi radiolog Andrija Tomljenović koji je prije nekoliko mjeseci završio specijalizaciju u KB-u Dubrava te prošao edukaciju za CT koronarografiju.

“Ja na svojoj konzoli gledam te tri glavne krvne žile koje opskrbljuju srce: lijevu, desnu i cirkumfleksnu koronarnu arteriju. Gledam postoji li značajna stenoza ili neka anomalija, neke anatomske odnose. Procjenjujemo treba li pacijent ići na standardnu invazivnu koronarografiju ili se može  konzervativno liječiti”, zaključuje Tomljenović.