Donosimo najnoviju analizu sastava otpada u Istri. Situacija nije dobra. Jedna se općina posebno hvali ali rezultati su joj loši

Potaknuti ovotjednim izjavama načelnika Medulina Ivana Kirca o tome da sustav prikupljanja otpada u toj općini odlično funkcionira, odlučili smo objaviti jednu nedavnu analizu koja te izjave demantira. Štoviše, analiza pokazuje da Medulin stoji dosta loše, barem kada je riječ o udjelu organskog otpada u 'zelenim kantama'.

"Općina Medulin samostalno smanjuje količine miješanog komunalnog otpada koji pristiže na Kaštijun uvođenjem smeđih kanti u koje se sakupljaju ostatci termički obrađene hrane, ali i uvođenjem vrećica za pelene koje su besplatno dostupne svim našim mještanima, kao i Dječjem vrtiću Medulin. Samim time, termički obrađena hrana iz naselja Pomer, Volme, Vinkuran, Vintijan, Valbonaša i Pješčana Uvala više ne pristiže Kaštijun, kao ni otpad od pelena djece i odraslih s područja cijele općine Medulin", naglasio je načelnik Kirac ovaj tjedan prilikom sastanka sa županom Borisom Miletićem na kojem se razgovaralo o Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun i eventualnim koracima za rješavanje postojeće problematike. 

Ipak, Istarski.hr došao je u posjed najnovije analize sastava otpada u Istarskoj županiji za razdoblje od 2023. do 2025., koju je sastavila tvrtka IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. iz Zagreba, a koja pokazuje da se navike građana mijenjaju, ali sporo i neujednačeno. Najveći problem i dalje ostaje organski otpad, koji u većini gradova i općina čini između 30 i 50 posto ukupnog otpada. U Buzetu, Umagu i Puli njegov se udio blago smanjio, dok u Medulinu i Vodnjanu raste. Biootpad tako i dalje opterećuje Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun i usporava postizanje zakonskih ciljeva recikliranja.

"U razdoblju 2023.–2025. organski otpad bilježi snažan porast (s oko 37% na više od 50%), čime još izraženije postaje dominantna frakcija komunalnog otpada. Sveukupno gledano, Medulin pokazuje pozitivan trend smanjenja plastike, ali ga u potpunosti zasjenjuje naglo povećanje organskog otpada, koje dodatno opterećuje Centar za gospodarenje otpadom i potvrđuje da sustavno odvajanje biootpada još uvijek nije dovoljno učinkovito", stoji između ostalog u analizi kada je riječ o Medulinu.

Plastika bilježi mješovite trendove. U Rovinju, Buzetu i Vodnjanu udio se smanjuje, što može značiti bolju učinkovitost odvajanja, dok u Puli i Umagu plastika raste, osobito u ljetnim mjesecima kada turizam donosi veću potrošnju. Posebno zabrinjava snažan rast tekstila i odjeće u miješanom otpadu, ponajviše u Buzetu i Rovinju. Budući da sustav odvojenog prikupljanja tekstila gotovo ne postoji, odjeća završava u kontejnerima za miješani otpad, što postaje novi izazov za cijeli sustav.

Papir i karton u Poreču i Vodnjanu bilježe rast, dok u Rovinju, Umagu i Pazinu blago padaju. Podaci pokazuju da prikupljanje papira nije dovoljno ujednačeno u cijeloj županiji. Ostale frakcije poput stakla, metala i drva uglavnom se zadržavaju na nižim razinama, iako povremeno bilježe manja odstupanja.

Prema Planu gospodarenja otpadom do 2028., udio biootpada trebao bi biti između 28 i 40 posto, a papir i karton između 22 i 26 posto. Istra trenutačno u većini gradova ima udio biootpada i iznad gornje granice, što znači da sustav odvajanja još nije dovoljno učinkovit. Papir i karton su u očekivanom rasponu, dok plastika i tekstil pokazuju da su potrebne nove mjere i ulaganja u sustave prikupljanja.

Bez jačeg odvajanja otpada na mjestu nastanka i ulaganja u infrastrukturu za obradu, Centar za gospodarenje otpadom i dalje će trpjeti veliki pritisak. Analiza jasno poručuje: biootpad je i dalje ključni problem, ali novi izazov sve više postaje i tekstil.