Video, Foto PRIČA O USPJEHU Od jednog radnika nakon 25 godina stigli do 60 zaposlenih. U bivšoj trikotaži otvaraju Mornarički muzej s postavom o 170 godina Arsenala

“Prvih 20 godina mnogi nisu znali da postojimo, međutim, bilo je potrebno da u tišini radimo, da se stabiliziramo, da akvarij opstane. Radili smo dosta na edukaciji, na konzervaciji, s kornjačama, čulo se o našem radu”, kaže biologinja Milena Mičić, vlasnica i direktorica pulskog Aquariuma, komentirajući još jednu Zlatnu kunu koju je ovoj uspješnoj obiteljskoj tvrtki dodijelila Županijska gospodarska komora za rad u 2024. godini, u kategoriji srednjih poduzeća. I nije to prva Zlatna kuna: prvu su dobili za poslovanje u 2021., tad u kategoriji malih poduzeća.

Priča je to uspjehu, i to ne bilo kakvom, koji nije došao preko noći, nego mic po mic, kao rezultat upornog i predanog rada. Tim više što se radi o djelatnosti akvaristike koju mnogi ne bi povezali s poslovnim uspjehom, s nečim što može opstati bez dotacija. Aquarim Pula se, međutim, isključivo financira od vlastitih ulaznica, uz dio sredstava dobivenim na EU natječajima koja se ulažu u razvoj. Lani ih je posjetilo čak 220 tisuća ljudi, ostvarili su 4,5 milijuna eura prihoda, a u prvih osam mjeseci ove godine prihodi su čak 15 posto veći nego lani.

Priča o pulskom Aquariumu krenula je prije 25 godina na Puntiželi, gdje je Milena uz manji akvarij s desetak bazena provodila i morsku školu poznatiju pod imenom Plava škola. Nakon toga 2002. sele u impresivnu austrougarsku tvrđavu Verudela u kojoj su i danas, a ujedno se radi o uspješnom primjeru revitalizacije kulturne baštine. Od jednog zaposlenog prije 25 godina dogurali su do 60 radnika, većinom stručnjaka, što biologa, stručnjaka iz područja akvakulture, što molekularnih biologa, pa i agronoma. Uz Milenu, u tvrki su zaposleni i njen sin Matko, koji je zadužen za IT, kćer Klara, začetnica postava o meduzama, te suprug Zoran, pravnik.

Zanimljivo je da je tvrtka podjednako orijentirana znanosti, ali i poduzetništvu. Ovdje se, uz oporavilište kornjača, radi na očuvanju ugroženih jadranskih i tropskih vrsta, pa tako postoji program očuvanja periski koje su zbog jednog parazita na pragu izumiranja – u otvorenom moru čitavog Mediterana ih je svega stotinjak. Uspjeli su očuvati Moranu, perisku za koju pretpostavljaju da je otporna na parazita, jedinstveni primjerak na cijelom Mediteranu! Odnedavno  se u njihovom akvariju nalazi i riba vladika arbanaska (Tallasoma pavo), koja je u sjeverni Jadran stigla s juga.

Na pitanje čemu zahvaljuju rast i jesu li se pribojavali neuspjeha, Milena odgovara da su “krenuli od malog, a kad kreneš na malo i sigurno te svaki put reinvestiraš dobit, znaš koliko možeš očekivati i gdje se nalaziš”.

“Godina prije covida, 2019., bila je jako dobra. Tad smo se riješili svih repova, trebalo nam je 19 godina da vratimo sve kredite. To smo odradili i došao je covid, što nam nije teško palo jer smo naučeni na težak posao. 

Želimo poboljšati poslovanje, pružiti više, želimo naučiti više, to je ono čemu težimo. S obzirom da sam ja od 2003. europski akvarijski kurator, sastajem se s kolegama, mahom su svi doktori znanosti, biolozi i veterinari koji vode struku akvarija. Ne bavimo se ekonomijom, nego  nadogradnjom određenog akvarija: što je sve potrebno uraditi i u što bi trebalo ulagati da opstanemo. Razmišljamo o tome da se životinje ne uzimaju iz prirode, uzgajamo ih, pogotovo tropske organizme”, kaže i pokazuje laboratorij gdje uzgajaju meduze.

“Akvarij bi danas trebao biti ovo što smo sada mi, znanstvena institucija, kao što su većinom svi veći akvariji u Americi”, zaključuje te poziva poziva učenike i studente da im se jave i posjete akvarij zimi uz posebne popuste.

U bateriji San Giorgio otvorili su tropski postav s morskim psima i drugim organizmima, a vojnopomorsku zbirku Gallerion, koju su otkupili od kolekcionara Sergia Gobba, nedavno su iz forta Verudela premjestili u prizemlje impresivne zgrade bivše trikotaže Arena na pulskoj rivi. Podigli su kredit i gotovo čitavu zgradu od 3.000 kvadrata otkupili za približno 6,5 milijuna eura od privatnog poduzetnika, dok su jedan dio na prvom katu zakupili. Ondje imaju velike planove.

“U budućem Mornaričkom muzeju Pula koji planiramo otvoriti iduće godine namjeravamo postaviti izložbu u povodu 170. obljetnice utemeljenja pomorskog Arsenala koji se kasnije razvio u brodogradilište Uljanik. Obljetnica pada 9. prosinca i nadamo se da ćemo, u suradnji s Uljanikom te Povijesnim i pomorskim muzejom Istre, u tome i uspjeti. Posudit ćemo dio maketa brodova iz Uljanika, nešto ćemo posuditi i od Povijesnog muzeja: plan je da postav na rivi bude godinu, dvije. Obilježit ćemo i 160. godišnjicu Viške bitke, za što već imamo dosta otkupljenih eksponata. Bit će to vrlo atraktivan stalan postav u multimedijalnoj sobi s više projektora, a multimedija će biti i u svim ostalim postavima”, najavljuje Milena.

Čuvena slika “Bitka kod Visa” nastala po svjedočenju očevidaca

 

Aquarium je na međunarodnoj aukciji u svibnju ove godine otkupio čuvenu sliku “Bitka kod Visa” austrijskog slikara Alberta Riegera iz 1866., koja će biti dio stalnog postava posvećenog 160. obljetnici bitke. Zanimljivo je da je slika, ulje na platnu dimenzija 67 x 98 centimetara, naslikana iste godine kada se zbila povijesna bitka, a Rieger je, uoči nastanka ovog značajnog djela, razgovarao sa svjedocima bitke, zbog čega je ovo djelo osobito važno.

Ideja je prikazati i povijest ronjenja u Puli, koja je bila centar ronjenja nakon Drugog svjetskog rata, a ronilo se i za vrijeme Austro-Ugarske.

“U stalnom i privremenim postavima želimo prikazati sve te priče o Puli. Umrežavamo se i s drugim državama, pogotovo sa Slovenijom (Pomorski muzej „Sergej Mašera”, Muzej podvodnih dejavnosti Piran), Italijom (Museo del Mare Trieste, Università degli Studi di Trieste, Museo Storico e Parco del Castello di Miramare), Austrijom (K.u.k Kriegsmarine Archiv, Heeresgeschichtliches Museum, Weltmuseum i dr.). Bit će tu puno priča”, entuzijastično nabraja.

Obnova zgrade na rivi, a radi se o trokatnici s potkrovljem, ovisit će o dinamici koju utvrde konzervatori, a bude li moguće, na vrhu zgrade uredit će vidikovac s kojeg će se moći promatrati Pulski zaljev, gdje se sve ono što bude ispričano u muzeju nekad nalazilo. Milenina  je želja da se, po uzoru na neke gradove, u luci postavi muzejski primjerak ratne podmornice ili nekog drugog povijesnog broda.

Najavljuje i suradnju sa Sajmom knjiga, razna kulturna zbivanja, promociju knjiga, izložbe. Već koncem listopada najavila je otvorenje izložbe Labin art, koja će ostati otvorena do konca studenog.

“Imamo sve, zgradu, zaposlili smo kustosa Roberta Bilića, potrebno je samo urediti depo da bismo postali Mornarički muzej. Nadam se da ćemo u tome uspjeti”, podcrtava Milena Mičić.

Galerija (34)