U sjevernom Jadranu nestala poznata vrsta. Imaju li rebraši veze s tim?

Ljeto je otišlo, s njim polako i turisti, međutim, rebrašima je još uvijek fino uz plaže zapadne Istre. Štoviše, u ponedjeljak ih je u Puli bilo toliko da su se kupači jedva probijali kroz želatinoznu masu, od koje se nije vidjelo morsko dno. Jučer je, doduše, ipak bilo malo bolje.

Stručnjaci kažu da se rebraši masovno pojavljuju krajem ljetne sezone, iako se viđaju cijele godine. Biologinja iz pulskog Aquariuma Milena Mičić kaže da su oni postali stalni stanovnici Jadrana.

“Ustalili su se, imaju stabilnu populaciju, Traže mjesta koja su dosta mirna, bez valova i struja. Tamo gdje su jače struje, nema ih, što smo primijetili u Istri: rasprostranjeni su sve do rta Kamenjak, a s druge, istočne strane ih nema zbog struja.

Ne možemo reći da će nestati, mi se samo moramo prilagoditi. Zasad nema predatora koji bi ih lovio. Međutim, u skorijoj budućnosti mogle bi se pojaviti velike ribe koje jedu želatinu jer meduza će biti sve više. Vidjela sam ih i cijele zime, ali ne baš u ovolikom broju jer oni vole toplije more", kaže Mičić.

Biolozi se, veli, pribojavaju da bi rebraši mogli biti povezani s nestankom nekih vrsta. Nije u pitanju samo ugrožavanje sitne plave ribe kojoj rebraši otimaju hranu, planktone.

"Dobri su filtratori, jedu mlađ ribe, i ne samo to, znamo da su nestali pedoći u sjevernom Jadranu. Mislim da bi znanstvenici trebali istražiti vezu između velike količine rebraša i onoga što jedu te nestanka dagnji. Mislim da sigurno postoji nekakva veza, a koliko sam pričala s kolegama znanstvenicima, velik utjecaj na nestanak dagnji imale su i visoke temperature mora: kod Pirana je izmjereno čak 29 stupnjeva", kaže Mičić.