IZ NOTESA IGORA RADIĆA
Nisam uzeo lijek, a morao sam pročitati ovo priopćenje. I sve je otišlo u klinac
11.10.2026 - 08:00
MARIA BLAŽINA, PREDSJEDNICA ROVINJSKOG SDP-a
'Da su građani Rovinja malo više vjerovali da je pobjeda moguća, bili bismo pobijedili'
Piše: Nenad Čakić
08.09.2025 - 12:02
Na posljednjim lokalnim izborima dr. Maria Blažina, predsjednica rovinjskog SDP-a, zamalo je pobijedila u utrci za gradonačelnicu. Unatoč tijesnom porazu, SDP je u Rovinju ostvario najbolji rezultat u posljednja dva desetljeća, a Blažina se nametnula kao nova politička figura na istarskoj sceni. Znanstvenica i dugogodišnja istraživačica mora, koja vodi Laboratorij za morsku ekotoksikologiju i bioremedijaciju pri Institutu Ruđer Bošković, danas jednako strastveno govori i o zaštiti okoliša i o nužnim političkim promjenama u Istri. U razgovoru za Istarski.hr otkriva zašto vjeruje da Rovinj želi alternativu IDS-u, što bi kao moguća saborska zastupnica stavila u fokus, te zašto smatra da betonizacija obale prijeti budućnosti cijele Istre.
- Na izborima za gradonačelnicu Rovinja izgubili ste sa samo 290 glasova razlike, a vaša stranačka kolegica Sanja Radolović na izborima za županicu izgubila je za nešto više od 400 glasova. Koja je zapravo poruka birača - da je vrijeme za više žena u istarskoj izvršnoj vlasti ili da se Istra umorila od IDS-a, pa se njihovi nekadašnji tradicionalni birači okreću, odnosno vraćaju SDP-u?
- Djelomice je sve navedeno točno. Čini se da je nacionalni trend da žene u politici postaju sve brojnije ili barem sve glasnije. Ženska zastupljenost u svakom slučaju raste, no istina je da još uvijek rijetko dobivamo priliku za izvršne pozicije. Mislim da se u našem slučaju poklopilo dvoje: ponudili smo kvalitetne kandidatkinje i programe, a istovremeno IDS već dugo bilježi pad kvalitete i podrške birača.
- Kako ste se osjećali u izbornoj noći kad ste shvatili da vam je tako malo nedostajalo do pobjede?
- Uh, znala sam da će biti tijesno. Znala sam i da bi pobjeda bila presedan i radikalna promjena za Rovinj. Naravno da sam se nadala i očekivala. Uložila sam svu svoju energiju u kampanju, a ne samo ja, već i cijela stranka. Osjećaji su bili podijeljeni - rezultat je objektivno dobar, ali izlaznost je bila relativno niska. Da su građani samo malo više vjerovali da je pobjeda moguća, sigurna sam da bismo i pobijedili.
- Pretpostavljam da nećete odustati i da ćete se ponovno kandidirati za četiri godine?
- Naravno. Ovo vidim kao dobru uvertiru u pobjedu za četiri godine. To je pokazatelj da su promjene nužne i da nudimo vrlo kvalitetnu alternativu. Više od polovice birača koji su izašli na birališta ipak nije glasalo za IDS.
- Iako u Gradskom vijeću imate isti broj vijećnika kao IDS, zahvaljujući glasu HDZ-ovog vijećnika, niste izabrani za predsjednicu Gradskog vijeća Rovinja.
- IDS je time pokazao koliko je ograničen u razmišljanju i koliko je spreman zbog ‘šnicle ubiti kravu’. Imali su priliku za relativno stabilno upravljanje gradom. Ako polovica građana stoji iza tebe, to znači da druga polovica ne stoji i ne podržava tvoju politiku. Ponekad je vrijednije graditi odnos, te ostvariti konsenzus s onima koji te ne podržavaju, nego se ponašati kao apsolutna većina i riskirati da ti svaka točka dnevnog reda padne samo zato jer vodiš politiku inata i preglasavanja.
- Dakle, vama ni u jednom trenutku nije bila opcija da većinu u Gradskom vijeću pokušate složiti s HDZ-om, nego ste zapravo nudili suradnju IDS-u?
- HDZ nije bio opcija ni u jednom trenutku. Mi smo IDS-u nudili ‘mir u kući’. Ne bezuvjetnu suradnju, nego spremnost da budemo maksimalno konstruktivni i da pružimo ruku kad god je moguće. To bi i za njih i za nas značilo malu modifikaciju prioriteta, no dugoročno bi možda ponudilo kvalitetnije programe za grad. Ipak smo mi tu zbog građana, a da su građani naše programe prepoznali kao jednakovrijedne govore i izborni rezultati.
- Kako komentirate sve češće postizborne saveze IDS-a i HDZ-a?
- IDS i HDZ imaju sličan modus operandi - jedni na nacionalnoj, drugi na regionalnoj razini. Dugoročnim stranačkim kadroviranjem uzurpirali su i paralizirali većinu javnih institucija. Zato se dobro razumiju. Imaju zajedničke interese, a čini se i da IDS želi trgovinom doći do ulaska u vladajuću većinu na nacionalnoj razini, isto kao što s HDZ-om trguje na lokalnoj razini. Mislim da sve ide u tom smjeru.
- Kada smo već kod nacionalne politike, hoćete li vi zamijeniti Peđu Grbina u Saboru?
- Službeno još nije ništa potvrđeno. Međutim ako i kada se to dogodi bit će mi izuzetna čast, priznanje dosadašnjeg rada i velika motivacija za daljnji rast. Bit će to priznanje ne samo meni i mojim suradnicima, nego i snažna poruka našim glasačima.
- Nije valjda da vas predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić u vezi toga nije nazvao ovih dana?
- Razgovarali smo o tome, ali odluka još nije donesena.
- Ali vjerujete da ćete ući u Sabor?
- Ostvarila sam vrlo dobar rezultat. SDP u Rovinju već neko vrijeme ostvaruje napredak, imali smo dva vijećnika, zatim četiri, a danas ih imamo sedam. Ono što smo postigli ove godine teško bi se moglo ostvariti s nekim drugim kandidatom i drukčijim modelom kampanje. Svjesna sam da mi to daje političku težinu. Već dugo sudjelujem u aktivnostima i na nacionalnoj razini. Članica sam glavnog odbora SDP-a u drugom mandatu, u zadnja dva ciklusa parlamentarnih izbora sam sudjelovala u kreiranju politika vezanih uz održivi razvoj i zaštitu okoliša i svjesna sam da imam što ponuditi. Zastupnički mandat bi mi svakako omogućio da politike za koje sam se do sad borila komuniciram na široj i ozbiljnijoj razini, što bi u tom području doprinijelo i SDP-ovoj prepoznatljivosti lokalno i regionalno. Na kraju se sve svodi na rezultate, a oni ovise o prostoru koji dobiješ.
- Za što ćete se najviše zalagati ako postanete saborska zastupnica?
- Moje područje interesa je okoliš, zbog prirode poziva kojim se bavim. Već 25 godina radim u znanstvenom istraživanju mora i u programima zaštite i praćenja promjena u moru, uključujući projekte vezane uz otpornost na klimatske promjene. Time ću se i dalje baviti. Uz svoja znanstvena istraživanja vezana uz more kroz političke aktivnosti sam dosta radila na razvijanju strategija gospodarenja otpadom. Iako mi je znanost prva ljubav, sve teme vezane uz ekologiju su mi vrlo bliske i u njima se osjećam prilično sigurno.
"U Hrvatskoj se državna vlast ponaša kao da problem radikalizacije društva ne postoji"
- Članica ste predsjedništva Udruženja antifašističkih boraca i antifašista Rovinjštine. Kako komentirate aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj?
- Zabrinjavajuća je. Radikalizacija društva nije samo hrvatski problem, ona traje već duže diljem Europe. S porastom ekonomskih problema i broja migranata raste i strah građana - od stranaca, od gubitka radnih mjesta, gubitka kulturnog identiteta… Država tu ima veliku ulogu - i kroz socijalne mjere i kroz osvještavanje građana. Mišljenja sam da je problem u Hrvatskoj konkretno u tome što se državna vlast ponaša kao da problem radikalizacije ne postoji. Time mu prešutno daje veću slobodu širenja.
- Moje mišljenje da u Hrvatskoj radikalizacija takve vrste nije toliki problem koliko je problem taj nesretni pozdrav, koji već tri desetljeća polarizira zemlju.
- ZDS?! U mojim ušima je ekvivalent pozdravu 'Sieg Heil!'. U samim pojedinačnim riječima nema ništa sporno, al' je itekako sporan kontekst u kojem su ta oba pozdrava imala političku i pravno formalnu težinu. Međutim, u suvremenim okvirima taj pozdrav samo je simptom, vrh sante leda. Iza toga stoji strah ljudi, jako puno neznanja, frustracije, prkosa i manipulacije.
- Dakle, nije dobro vrijeme za ljevicu i stranke poput SDP-a, ni u Hrvatskoj ni u Europi?
- Naprotiv. Upravo jačanje radikalne desnice stvara pravi trenutak za ljevicu da digne glas. U vremenima stabilnosti ljudi ne vide svrhu antifašizma. Ali kad osjetiš zlo fašizma, onda shvatiš koliko je otpor nužan.
- Doista mislite da su svi ti mladi ljudi koji odlaze na Thompsonove koncerte fašisti?
- Ne. Mislim da su nedovoljno educirani i nedovoljno informirani. Strane kulture ne poznajemo pa ih se bojimo. Oni su u strahu, a tada je ljude najlakše izmanipulirati. Većina građana Hrvatske nikoga ne mrzi, ali su zabrinuti za posao, za svoje domove i sigurnost. A radikalna desnica strah dodatno potiče kroz isfabricirane priče o pljačkama, premlaćivanjima, silovanjima…
- Koji je vaš osobni stav o stranim radnicima u Istri?
- Bez njih danas ne bismo mogli. Turistički kapaciteti su ogromni, a Istra nema dovoljno stanovništva da zadovolji potrebe. Postali smo ovisni o stranim radnicima. U to ime pozdravljam otvorenje Centra podrške za strane radnike, bilo je krajnje vrijeme za takvo nešto.
- Pretprošli tjedan u Rovinju je održana javna rasprava o donošenju novog urbanističkog plana za područje iza željezničkog kolodvora, tzv. Laste. Koji je vaš stav o predloženom rješenju?
- Projekt koji nam je predstavljen predviđa veliko luksuzno naselje urbanih višestambenih vila modernog dizajna s ravnim krovovima i pogledom na zaljev, stari grad i rovinjski arhipelag. Uz sve to, planiran je i hotel, pa čak i 'aparthotel' s mnoštvom apartmana za kratkoročni najam.. U vrijeme kad je GUP donošen ta zona je bila zamišljena kao stambena, a ne turističko-rezidencijalna. Danas kad nakon 20-30 godina ide u realizaciju, moj stav je da takvo naselje nije niti najmanje kompatibilno sa Strategijom razvoja turizma 2022.–2030., niti se funkcionalno može povezati sa sadržajima u neposrednoj blizini. Područje oko romaničke crkvice Bezgrešnog začeća, gdje prolazi i kanal Campolongo, velika je neobrađena zelena površina, određena GUP-om kao zona od posebnog interesa za Grad. Iako se radi o ekološki osjetljivom području, s kulturno vrijednim lokalitetom, predviđa se ogromna izgrađenost s visokom katnošću i visokim iskorištenjem terena. Mi u koaliciji SDP-Možemo!-SU smatramo da Rovinju ni rovinježima ne treba još jedan ovakav UPU niti još jedno naselje poput Salterije.
- Prilično ste kritični prema daljnjoj turističkoj izgradnji?
- Turizam nosi više od 33 % prihoda i on je dominantna grana. Ali mora biti u ravnoteži s proizvodnjom, trgovinom i uslugama. Ovdje se radi o 65 tisuća kvadrata na kojima je planirano 23 objekta od prosječno 1000 kvadrata – plus hotel s četiri etaže. Takav prostorni plan nije odgovor ni na Strategiju razvoja ni na egzistencijalne potrebe domaćih ljudi. Znamo koliki problem imamo sa stanovima za mlade. Ovo naselje ne nudi stanove mladim obiteljima, a istovremeno podiže cijene svih nekretnina. To je smrtna presuda demografskoj slici Rovinja, ugostiteljima, malim iznajmljivačima i uravnoteženom urbanom razvoju.
- Slične probleme vidimo u cijeloj Istri.
- U pravu je bio tada zaposlenik grada Rovinja Marko Paliaga kad je još prije 20 godina u svojoj knjizi 'Branding i konkurentnost gradova' označio visoku izloženost grada Rovinja trgovini nekretninama kao prijetnju za dugoročni razvoj grada. No, unatoč toj svijesti, ni on tokom svoja dva gradonačelnička mandata, ni IDS-ova regionalna uprava nije zaustavila lošu praksu, a isto je i na državnoj razini. Duž cijele obale imamo primjere devastacije - u Medulinu, Barbarigi, Rovinju... Zelene površine u urbanim jezgrama rapidno nestaju i zamjenjuju ih beton i apartmani.
Direktive EU provode se pro forma, kvotama zasađenih stabala, dok se stvarni pomaci u prilagodbi klimatskim promjenama jedva vide. Trend betonizacije obalnih gradova obično ide ruku pod ruku s pogodovanjem investitorima. Uz demografske i gospodarske štete, posljedice po ekosustav dramatične su i često nepovratne. To je doslovno ukradena budućnost naše djece.
- Profesionalno ste angažirani kao voditeljica Laboratorija za morsku ekotoksikologiju i bioremedijaciju pri Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Koja su istraživanja trenutno aktualna u vašem timu?
- Već nekoliko godina istražujemo učinak zagađivala na određenu skupinu mikroalga prisutnih u Jadranu, ali još uvijek nedovoljno istraženih. Riječ je o jednostaničnim algama koje su prva karika u hranidbenom lancu mora i ključne za riblji fond cijelog Sredozemlja. Iako neke mikroalge uspijevaju opstati u prisutnosti otpadnih voda, mehanizmi njihove prilagodbe i dugoročni biološki učinak toksina nisu poznati. Naša primijenjena istraživanja bave se upravo time – sposobnošću mikroalga da uklanjaju toksične spojeve iz otpadnih voda. Taj proces zove se bioremedijacija.
"U laboratoriju simuliramo različite scenarije izlaganja mikroalga zagađivalima i pratimo biokemijske promjene u stanicama"
- Opišite nam ukratko vaša istraživanja i njihovu primjenu?
- U laboratoriju simuliramo različite scenarije izlaganja mikroalga zagađivalima i pratimo biokemijske promjene u stanicama. Zatim izrađujemo matematički model fiziološkog odgovora koji nam pomaže predvidjeti ponašanje mikroalga u ekstremnim uvjetima poput klimatskih promjena ili industrijskog zagađenja. Preciznost modela testira se ponovnim eksperimentima u novim, izmijenjenim uvjetima. Rezultati mogu biti primjenjivi u remedijaciji (oporavku) visoko toksičnih industrijskih otpadnih voda i razvoju tehnologija koje doprinose smanjenju CO2 otiska.
- Kako se financiraju takva istraživanja?
- Većina prihoda dolazi iz EU fondova, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, posredstvom Hrvatske zaklade za znanost i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Trenutno provodimo dva istraživačka projekta koji uključuju pored istraživanja i značajnu nabavu nove opreme. Uz to provodimo i trajni monitoring stanja Jadrana.
- Kakvo je stanje financiranja znanosti u Hrvatskoj?
- Iako ulaganja sredstava u znanost s godinama rastu bojim se da ne prate inflaciju. Tako da postoji značajan prostor za poboljšanje. Pogotovo s obzirom da je Republika Hrvatska uvijek i bila daleko ispod prosjeka EU i po udjelu u BDP-u i po djelatniku.
