Hrvatska bilježi lošije turističke brojke, gosti sve više biraju konkurenciju, a evo što kaže jedan talijanski dnevni list
Piše: Marcello Rosanda
Nakon vrlo uspješnog lipnja, hrvatski turizam u srpnju doživio je pad dolazaka i noćenja. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, tijekom srpnja u Hrvatskoj je boravilo 4,6 milijuna turista, što predstavlja pad od 2% u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je broj noćenja pao za 1% te iznosi ukupno 29,2 milijuna, piše Il Piccolo, jedan od najvažnijih regionalnih dnevnih listova u Italiji sa sjedištem u Trstu.
Iako se još uvijek ne radi o ozbiljnoj krizi, pad usred glavne sezone izazvao je zabrinutost ugostitelja, posebno u Dalmaciji, gdje sve veći broj restorana i barova bilježi prazne stolove ili vrlo umjerenu potrošnju gostiju.
Hoteli u blagom rastu, privatni smještaj bilježi pad
Najveća promjena zabilježena je u strukturi smještaja: jedino su hoteli zabilježili rast noćenja (+2,3%), dok je privatni smještaj pao za 2,3%. Visoke cijene apartmana jedan su od glavnih razloga zašto sve više gostiju biraju hotele koji, prema komentarima, nude bolju razinu usluge.
Kampovi u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji također su zabilježili pad (−1,1%), a istovjetan trend primjetan je i u kontinentalnom dijelu zemlje.
Unatoč lošijem srpnju, lipanj 2024. bio je vrlo uspješan mjesec, sa 12,6% više dolazaka i 14,5% više noćenja nego lani.
Što kažu korisnici na društvenim mrežama
Analiza mnogobrojnih komentara ispod te objave na Facebooku pokazuje da građani i turisti, u ovom slučaju Talijani, kao glavni razlog slabijeg interesa navode - previsoke cijene.
Kako ističu, cijene su porasle u svim segmentima, od smještaja i ugostiteljstva do osnovnih proizvoda u trgovinama, dok kvaliteta usluge nije doživjela vidljiv napredak.
Velik broj komentatora navodi da turisti sve češće biraju Grčku, Španjolsku i Tursku, gdje "za istu cijenu dobiju više i bolje". Među komentarima se posebno ističu usporedbe s Italijom, čija se ponuda hrane opisuje kao kvalitetnija, raznovrsnija i – unatoč višem standardu – često jeftinija nego na hrvatskoj obali.
Posebno nam je upao u oči jedan od komentara, koji bi na hrvatskom glasio otprilike ovako:
"Restorani nude ista jela kao prije 30 godina, po mogućnosti pripremljena na banalniji način, po višestruko većim cijenama. To su trebali očekivati. Ako sve konobe pretvoriš u modernije, fensi restorane, normalno je da broj gostiju padne."
Zajedničko upozorenje: vrijeme je za prilagodbu
Iako ima pozitivnih primjera, posebno u Istri gdje pojedini ugostitelji i dalje imaju pune terase, opća poruka iz komentara je jasna: ukoliko se cijene ne prilagode i ne podigne razina usluge, hrvatski turizam bi u narednim sezonama mogao zabilježiti još ozbiljniji pad.