Tradicija je ok, ali nije uklesana u kamen. Tko istinski voli Festival, voljet će ga i bez vatrometa

Mnogo se ovih dana raspravlja o tome treba li biti i vatrometa na otvaranju Pula film festivala. Tradicija je to bila, bez daljnjeg, jedna od onih koje Puležani i njihovi gosti rado pamte. Znalo se da otvorenje festivala znači vatromet, barem kada smo bili klinci. Ali i kasnije. Guštaš u sladoledu i diviš se tim glasnim zvucima i bojama, sve su oči odjednom uprte u nebo, u ta svjetleća čuda, simbol raskoši Festivala. Od 1954. godine Festival je jedan od mnogobrojnih ponosa Pule, iako više nije toliki spektakl kao što je to bio ranije.

Dakle, vatromet, jedna od tradicija Pule koja je očigledno otišla u povijest. Od 2020. godine nema više vatrometa na otvaranju festivala, no to i dalje ostaje otvorena tema, iako su i organizatori festivala i sve moguće pulske vlasti od toga odustali. Nešto se govorilo da bi se mogao vratiti 2023. godine, na okruglu obljetnicu, no tada se ipak definitivno odustalo. Razlozi su bili prije svega, jasno, financijski, pa onda i ekološki i zdravstveni.

Festival tada donosi odluku da se vatromet ne vraća iz suosjećanja sa životinjama i radi stavljanja njihove dobrobiti ispred kratkotrajnog atraktivnog efekta. Zvuči logično - je li bitnija priroda ili čovjekov kratkotrajni užitak? Odgovor je jasan.

Treba reći i to da nije samo vatromet simbol festivala. Jer, ako ćemo svake godine plakati za vatrometom i prozivati ove ili one, kukati, a pritom ne uživati u svim ostalim čarima festivala, recimo u filmovima, to jednostavno znači biti blesav ili zlonamjeran. Tko istinski voli festival, voljet će ga i bez svjetlećih petardi.

Mnogo je tradicija otišlo u zaborav, općenito u svijetu, ne samo u Puli. Za neke ljudi žale, i to s pravom, ali neke tradicije su iza nas s razlogom, i to dobrim. Mnoge tradicije koje su nekada bile sasvim uobičajene danas bi bile šokantne ili čak neprihvatljive. Recimo, nekada se nije se znalo za mnoge bolesti, pa su se pacijenti krivo ili nikako liječili. Prije koje desetljeće su cigarete bile odraz muškosti i slabo se ili nikako znalo da su štetne. Naši nonići nisu imali pojma što je razvrstavanje otpada, zašto je mikroplastika štetna, a za ekologiju bi vjerojatno mislili da je neki odjel u bolnici. Jednostavno nisu znali za bolje i drugačije. Ali mi sada znamo više od njih!

Ljudi spoznaju nove stvari, znanost je išla naprijed, prilagođavamo se svakim danom novim vremenskim i društvenim zbivanjima i nastojimo biti sve više svjesni da nismo sami na planeti. I da ćemo ju, naravno, vrlo brzo izgubiti ako ne pazimo. Kao što treba paziti na ljude, još više treba čuvati životinje i prirodu općenito, jer oni se (uglavnom) sami ne mogu braniti. A o njihovom opstanku ovisi i naš, to je sigurno.

Građani se jednostavno moraju pomiriti da će od nekih tradicija, ako se vremenom pokaže da su štetne, preskupe, ili pak besmislene, nažalost morati odustati. To je tijek povijesti, prolazak vremena. Ne možemo zazivati nešto što je štetno životinjama, pticama ili susjedovom breku, mački. Ne možemo. Jer, ako možemo, onda moramo biti spremni i sami potrpiti 478 petardi odmah pored uha i tako riskirati nekakav infarkt. Hoćemo li? Teško. Dakle, ako prije nismo znali da je vatromet štetan, sada znamo, sada smo pametniji.

Idemo još jednom ponoviti što struka kaže o štetnosti vatrometa. Obratili smo se Javnoj ustanovi Natura Histrica.

"U principu ono što su udruge za zaštitu životinja pisale za petarde vrijedi i za vatromet. Ono što je za nas ljude izraz slavlja i radosti nije toliko za domaće i divlje životinje koje doslovno mogu 'umrijeti od straha' od vatrometa. Sluh mnogih životinja znatno je osjetljiv i bolji od ljudskog sluha. Zvukovi koji najčešće plaše životinje su oni iznenadni i visokog intenziteta", kažu iz Nature i dodaju da naši kućni ljubimci kao i divlje životinje imaju genetsku predispoziciju za bijeg od iznenadnih, glasnih zvukova koje doživljavaju kao prijetnju.

"Slijedom navedenog, životinjama je vatromet strašan. Ili pobjegnu, ili traže sklonište a nerijetko mnoge poginu od direktnih ozljeda ili zastoja srca zbog iznenadnog straha. Životinje na otvorenom mogu biti dezorijentirane bukom, svijetlima, dimom. Ptice u strahu polete udarajući u prozore, električne vodove i zgrade. Životinjama može oslabiti sluh a mogu ga i izgubiti. Zvukovi uzrokovani vatrometom, ali i općenito buka, štetni su za kućne ljubimce ali i općenito za male i velike divlje životinje", objašnjavaju iz Nature.

"Svjetski trend je zabrana vatrometa i petarda i korištenje svijetlećih dronova, laser showa, svjetlosnih instalacija itd. Tako da elegantne i ne štetne alternative postoje, ako kratko traju. Isto tako, ako satima traju, svjetlosno onečišćenje ima isto tako štetne učinke na noćne životinje. Isto tako mišljenja smo da je suludo s jedne strane otkazati vatromet u Areni kod otvorenja filmskog festivala a ne zabraniti druge vatromete koje se dešavaju tokom ljeta (npr. Cave romane, privatne jahte, privatne fešte, pučke fešte...)", zaključuju iz Javne ustanove Natura Histrica.