'Da mi je netko rekao da ću toliko ostati u Puli, kazao bih mu da je lud. A vidi me sada...'
Piše: Siniša Žulić
Nakon što je dugi niz godina bio srce i duša Istre 1961 – na terenu i izvan njega, Slavko Blagojević odlučio je zaključiti svoju profesionalnu karijeru.
Borben, beskompromisan, lider svlačionice kakvog samo možeš poželjeti, ostavio je dubok trag u klubu kojem se dvaput vraćao te s kojim je vezao najduži dio svog igračkog puta. Godinama je nosio kapetansku traku ‘zeleno-žute’ momčadi, te je ovaj 39. godišnji Slavonac, nakon dva desetljeća koje je na travnjacima u zemlji i inozemstvu utkao u svoju profesionalnu karijeru, odlučio ozbiljnom nogometu reći - zbogom.
Karijera Slavka Blagojevića započela je u njegovom Otoku, a nastavila se kroz Cibaliju, Graničar, Lučko i Istru. Nogometni ga je put odveo i van granica Hrvatske – u Latviju i Litvu – gdje je s Valdasom Dambrauskasom ispisivao povijest.
Bio je prvak u obje zemlje, osvojio dva nacionalna kupa i litavski Superkup, a ukupno pet trofeja ponio je iz tih epizoda, koje su ostale snažno upisane u njegov nogometni dosje. Uz to, osam sezona u Istri te čak 204 odigrane službene utakmice. I veza s Pulom koja će, kako kaže, ostati trajna.
- Pa malo je tužno, normalno. Ali dobro, privikavam se. Ne znam ni sam koliko je dana prošlo, sve mi je još novo. Ipak, veseli me što bih trebao ostati u klubu, to mi puno znači i stvarno sam sretan zbog toga. Jedva čekam da se riješe neke stvari pa da se opet vratim na teren, makar s druge strane. Da se ponovo oznojim, što se kaže. Sigurno da će mi onda s vremenom biti sve lakše, kaže Blagojević, kojeg smo u pusto subotnje jutro zatekli na Drosini kako uz donedavnog kolegu Darija Marešića održava kondiciju.
U Pulu je došao gotovo slučajno, a ostao godinama. Prisjeća se svog debija u utakmici protiv Hajduka na otvaranju sezone u ljeto 2012. godine kada je izašao već u 32. minuti, što je svakako bilo iznenađujuće iskustvo. Nije tada ni mogao slutiti da će nakon toga postati zaštitno lice Istre.
- Da mi je tada netko rekao da ću tu ostati toliko godina, da ću odigrati toliko utakmica… rekao bih mu da je lud. A vidi na kraju – stvarno jesam. Sretan sam i ponosan, dodaje ‘ratnik iz Otoka’.
Pula mu je postala više od kluba. Tu je pronašao dom, prijatelje, život.
- Proveo sam stvarno dugo vremena ovdje. I ostajem živjeti tu. To sve govori koliko mi je bilo lijepo, koliko sam prijatelja stekao, dodaje.

Na pitanje o najljepšim trenucima karijere, teško nalazi jedan.
- Bilo ih je stvarno dosta. Ali ako moram nešto izdvojiti, rekao bih da je to ova zadnja sezona. Iako nisam igrao puno, sve je bilo vrhunski. Grad, navijači, svi su živjeli za klub. I ona fešta na kraju – to je bilo nešto prekrasno. To je smjer kojim Istra treba ići, dodaje dosadašnji kapetan.
Sjeća se i sezone 2013/14 u kojoj je zabio devet golova. I to mu je, kaže, ostalo posebno. Ali najdraži gol? Ne može ga izdvojiti.
- Bilo ih je stvarno lijepih te sezone Ne mogu sad reći – ovaj mi je najdraži. Nije to baš tako jednostavno.“
Gleda i današnju Istru s povjerenjem. Iako su neki igrači otišli, vjeruje da klub ide u dobrom smjeru.
- Mislim da će biti dobra sezona i da će Istra ponovno biti konkurentna. Došlo je do promjene trenera, ali mislim da su Goran Tomić i njegov stožer odlični ljudi i vrhunski stručnjaci. Zasad su otišla tri igrača, ali mislim da će to Saša (Bjelanović, op. a.) nadoknaditi ono što je otišlo, jer radi stvarno odličan posao. Kostur momčadi je uglavnom ostao isti i vjerujem da će Istra opet imati što za reći ove sezone, optimističan je Blagojević.
Pravokrvni Slavonac već ima svog nasljednika u ‘zeleno-žutom’ dresu.
- Klinci su već počeli igrati i već polako govore istarskim naglaskom. Mlađi igra u početnicima i malo ‘vuče’ na tatu ha ha, dosta je srčan. Stariji zasad ne pokazuje interes, njega to baš ne zanima. Ali najbitnije mi je da su sretni. Da treniraju, da uživaju. Ne opterećujem ih ničim. Ako jednog dana zaigra za Istru – bit ću ponosan, naravno. Ali neka uživa, to je najvažnije.
Iako se profesionalno oprostio, nogomet ga neće tako lako pustiti. Već stižu pozivi s turnira, rekreativnih liga malog nogometa.
- Sigurno ću nastupiti na turniru ‘Moja ulica, moja ekipa’ što mi je oduvijek bila velika želja, ali zbog zabrane igranja i predbožićnog razdoblja kada sam odlazio u Slavoniju kod mojih, nije bilo prilike za to. Sad kada ostajem živjeti ovdje otvara se prilika da osvojim nešto i ovdje u Puli, zaključuje Slavko Blagojević.