Preminuo aforist iz Pule Marinko Mijović

U Puli je 1. lipnja 2025. u 93. godini preminuo književnik Marinko Mijo Mijović, koji je pokopan u četvrtak 5. lipnja na groblju Štinjan.

Marinko Mijo Mijović rođen je 29. ožujka 1933. godine u crnogorskom mjestu Plav, uz Plavsko jezero, gdje je proveo djetinjstvo i ranu mladost. Obrazovao se diljem bivše države. Najveći dio života i cijeli radni vijek proveo je u Puli, s obitelji dočekavši i praunuke. Humor, aforizme i epigrame pisao je četrdesetak godina te ih objavljivao u brojnim listovima, časopisima i elektronskim medijima te na radijskim postajama diljem Balkana. Zastupljeni je u brojnim zbornicima i antologijama u zemlji i inozemstvu. Prevođen je na više jezika. Bio je član Udruge hrvatskih aforista i humorista od njezina osnutka 2017. godine.

Objavio je jedanaest knjiga aforizama:

- AKO NISTE ZNALI, Zagreb, 2008.
- IZ MALOG DŽEPA, Zagreb, 2008.
- BIO JE OBILJEŽEN, ZATO MU NA GROBU NEMA OBILJEŽJA, Zagreb - Pula, 2009.
- BROD BEZ KORMILARA, Zagreb, 2012.
- PUNE TORBE PRETVORBE, Zagreb, 2012.
- NE IZLUĐUJTE NAROD, Zagreb, 2014.
- DEVIZNA SLAMARICA, Zagreb, 2016.
- POLITIČKI VJETROVI, Zagreb, 2020.
- LUDI POZVAŠE, JOŠ LUĐI SE ODAZVAŠE, Pula, 2021.
- POVAMPIRENA SADAŠNJOST, Pula, 2021.
- POSLIJE KRIZE 1933. (s Ivom Mijom Andrićem); Zagreb, 2023.

Zadnju knjigu aforizama objavio je 2023. zajedno s kolegom Ivom Mijom Andrićem, koji je iz svih njegovih knjiga i rukopisa izabrao petstotinjak duhovitih i satiričnih misli. Njegova polovica knjige naslovljena je "Poslije krize 1933.", a Andrićeva "Rezolutna godina 1948.", po godinama rođenja autora, i može se preuzeti u digitalnim formatima na portalu digitalne-knjige.com.

"Duhovno i duhovito stvaralaštvo Marinka Mijovića proteže se u svim smjerovima do kojih može doprijeti ljudska misao, i odakle se može izlučiti leksička građa za aforizam, gnomu, sentencu i bilo koju drugu izreku vezanu uz ljude, prirodne i druge pojave i događanja. Ima tu satiričnih opaski na politiku i političare, promišljenih komentara vezanih uz pretvorbenu, u osnovi, pljačkašku privatizaciju, vedrih i ironičnih osvrta na sve naše pogotke i promašaje na životnom polju i svega drugoga što oči zapaze, sluh odsluša, um osmisli, glas izgovori, a ruka zapiše kao jezičku tvorbu neograničenoga roka trajanja" - zapisao je u recenzijii te knjige plodni zagrebački )i bosanskohercegovački) književnik Ivo Mijo Andrić. 

Izbor aforizama Marinka Mijovića:

• Veće je djelo živog nasmijati, nego mrtvom upaliti svijeću.

• Smijeh liječi. Ali neki se bolesnici liječe ismijavajući druge.

• Smijeh je lijek; podsmijeh je bolest.

• Genijalno nesposoban i idealno podoban je za sve sposoban.

• Zauzdaj jezik, ne budi konj.

• Dosada ubija, ali knjige ubijaju dosadu.

• Najtočniji naziv na Balkanu imaju Prokletije.

• Znanost i religija će se složiti ako ustvrde da je Veliki prasak aktivirao Bog.

• Izvan sebe je - otkako su ga pritvorili.

• Dodjeljuje se pamet po funkciji, umjesto funkcija po pameti.

• Da bi sprao crvenu boju, kupa se svetom vodicom.

• Broji ovce da bi zaspao, a supruga moli Boga da se ne probudi.

• Pravi domoljub i ukradeni novac štedi u svojoj zemlji.

• Svi žele promjene, a nitko neće iz fotelje.

• Tek kad smo čuli objašnjenje, nije nam bilo ništa jasno.

• Paradoks: gorile čuvaju majmune.

• U mraku je bio bolji jedino natalitet.

• Nekad smo jedni drugima palili kuće, a sada automobile i jahte.

• Zasadio je deset tisuća eura - i niknula mu fakultetska diploma.

• Ostali smo praznih šaka - da bismo mogli pljeskati.

• Ma taj doskoči i Uskoku.

• Bježeći iz škole, završio je u udžbenicima.

• Put prebjezima popločan je eurima.

• Ne ulazi tamo gdje postoji opasnost da te iznesu.

• Kad se sukobio sam sa sobom, obojicu su priveli zbog narušavanja javnog reda i mira.

• Kad Europi nešto pođe po zlu, uvijek se zaustavi na Balkanu.

• Neki borci iz '41. odmarali su se na Golom otoku; a borci iz '91. na Djevičanskim otocima.

• Kad sudac i odvjetnik nađu zajednički jezik, optuženi ostane bez teksta.

• Da nije skrenuo, zalutao bi.

• Iz zahvalnosti što su guske spasile Rim, Rimljani ih kolju za Božić.

• Kruh sa sedam kora neki prikazuju kao tortu na katove.

(In memoriam napisao Mladen Vuković, predsjednik Udruge hrvatskih aforista i humorista)