'Lorena Boljunčić može pobijediti Zoričića u drugom krugu'

Darko Brborović je jedno od zanimljivijih imena na ovodišnjim izborima u Puli. Suprug je kandidatkinje za gradonačelnicu Lorene Boljunčić i četvrti na njezinoj listi.

Prvenstveno je poznat po blistavoj karijeri u opakom svijetu financija i investicijskog bankarstva. Po struci je matematičar, predavač na zagrebačkom PMF-u i na pulskom Sveučilištu. 

Naš razgovor započeli smo upravo s time, akademskim dijelom karijere. 

"To je bio dugačak put. Još od 2005. godine predavač sam na Matematičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, gdje predajem kolegij upravljanja financijskom imovinom (portfolio management) na zadnjoj godini diplomskog studija te na poslijediplomskiom specijalističkom studiju aktuarske matematike. Pulskom Sveučilištu pridružio sam se 2015. jer je Sveučilište imalo manjak matematičara i trebala im je pomoć. Tad sam još radio u Zagrebu pa sam počeo dolaziti kao vanjski suradnik petkom. U međuvremenu sam doktorirao pa sam sve više uključen. Ove godine držim dva kolegija na prvoj i drugoj godini, a plan je da se kandidaram za docenturu, jer imam zadovoljene znanstvene kriterije. Danas se u Puli taj dio Sveučilišta jako dobro razvija. Imamo studij informatike, računarstva, strojarstva…", kaže Brborović.

- Iza vas je bogata karijera u financijama. Kako ste ušli u taj svijet, koji je u medijima često žestoko eksponiran, pogotovo od krize 2008. godine?

- Diplomirao sam matematiku 1995. na PMF-u u Zagrebu, gdje sam nakon studija ostao raditi kao asistent. Na PMF-u sam dijelio ured s Nenadom Bakićem (poznati hrvatski matematičar i investitor, op. a.), koji je već tada govorio da dolazi vrijeme kad će bankama trebati matematičari. U duhu tog vremena odlučio sam se okušati u financijama pa sam otišao raditi u Riznicu Zagrebačke banke. Kada je počinjala mirovinska reforma 2002., otišao sam u AZ fond na posao portfolio managera. Takvi su se poslovi tek počeli pojavljivati u Hrvatskoj, a tu su mi matematička znanja pomogla. U AZ fondu sam ostao tri godine. U to vrijeme je počeo ubrzani razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj, počeli su se razvijati investicijski fondovi, pa su me zvali iz OTP grupe da im se pridružim. Od 2005. do 2021. sam bio predsjednik Uprave OTP investa. Posao je dinamičan, zahtjevan, nije za svakoga. Količina stresa je velika jer se tržišta na dnevnoj razini mijenjaju.

- Valter Boljunčić, Darko Brborović, Dean Sinković, koji je u taboru Gorana Mihovilovića, troje kolega sa Sveučilišta, ekonomisti i matematičari, danas na izborima na tri različite liste. 

- Sinkovića poznajem površno, a Valtera dosta bolje. Kolega je matematičar. Mi, lista  predvođena Lorenom Boljunčić, smo krenuli u izbore kao nezavisni i očito se svi politički donekle razlikujemo. Inače, na našoj listi za Gradsko vijeće je još jedna profesorica sa Sveučilišta, Danijela Križman.

- Hajmo na vašu listu. Vi ste na njoj četvrti. Dakle, vjerujete da ćete osvojiti barem četiri mandata?

- Ako dobijemo povjerenje građana, Lorena i Paola (kandidatkinja za zamjenicu Orlić, op. a.), koje su na prva dva mjesta, ići će u gradsku upravu, pa će se lista pomicati. Utoliko smo optimistični. Jasno, sve ovisi o podršci naših sugrađana.

- Imate li kakve ankete, saznanja?

- Baš danas je Lorena objavila rezultate nezavisne ankete. Naručili smo istraživanje jer nas je iritirala činjenica da po gradu kola puno internetskih anketa, koje su metodološki neispravne. Zato smo naručili anketu od agencije Prizma koja je provedena od 7. do 10. svibnja. Filip je po toj anketi u vodstvu sa oko 25 posto, Valter je na 16, Peđa Grbin na 13, Lorena na 11, a Mihovilović na 9 posto. Dosta je neodlučnih, 13 posto. Nama se čini da je to dosta dobar rezultat. Zanimalo nas je može li Lorena u drugom krugu pobijediti Zoričića, i istraživanje je pokazalo da može.

- Dojam je da je previše nezavisnih kandidata. Na primjer, vi i Mihovilović biste po ovoj anketi skupa imali 20 posto. S obzirom da imamo još nezavisnih kandidata, nije li to previše?

- Nemam pravi odgovor na to pitanje. S jedne strane je dobro zbog demokracije i novih snaga, a s druge strane, ako želimo promjenu, bilo bi bolje da su te liste ujedinjene.

- Je li bilo inicijativa za ujedinjenje?

- Nije. Lorena je krenula kao nezavisna još u prosincu prošle godine, bez kalkulacija, sa željom da progovori o problemima grada, koje sadašnji gradonačelnik apsolutno nije adresirao. To je bio motiv da krene, a zadnjih mjesec-dva su se počeli pojavljivati ostali nezavisni kandidati.

- Idemo na program. Kako ćete se vi baviti problemima Pule?

- Prvo bih dao kratki osvrt na proračun. Prihodi Grada su od 2022. do 2025. rasli sa 65 na 118 milijuna eura. Riječ je o iznimnom porastu, kakav imaju i drugi gradovi. Neki su rasli čak i više. Ali kad pogledamo što je u gradu realizirano, čini nam se da je ovo bio mandat propuštenih prilika. Osim iznimnog rasta proračuna imamo na raspolaganju i 20 milijuna eura iz ITU mehanizma, a realizirat će se samo kupalište Stoja. Od Pragrandea se odustalo, od Rojca se odustalo, od Vallelunge smo dobili samo nacrt... Godine su iscurile kao da ih nije bilo.

- Dakle, vi prije svega namjeravate biti efikasniji?

- Apsolutno, ne samo Lorena nego i ostali s naše liste. Sve su to ljudi koji imaju dosta iskustva u realnom sektoru. Fokus je na efikasnosti, previše je vremena potrošeno na svađe s ljudima u gradskoj upravi.

- Često spominjemo odnos privatog i javnog sektora, vodi se oko toga debata. Imaju li kandidati koji dolaze iz privatnog sektora doista prednost u odnosnu na kandidate kao što su Zoričić, Grbin ili Boljunčić, koji dolaze iz javnog?

- Ja mislim da imaju. U privatnom sektoru su jasnije zadani rokovi. Kad se rade neki projekti postoje jasni ciljevi i netko te stalno pita za realizaciju, a ne samo na izborima svake četiri godine. U gradskoj upravi se možda ne može očekivati razina efikasnosti privatnog sektora, ali procese ipak treba ubrzati i ljude bolje organizirati.

- Koji su vaši glavni projekti?

- Krenuli smo u kampanju s projektom gradnje gradskih stanova, jer smatramo da je to jedan od prioriteta i jedan od glavnih problema građana. Imamo puno situacija da si mladi, radni ljudi, ne mogu priuštiti cijene stanova za najam, a kamoli za kupovinu. Drugi važan projekt je izgradnja doma za starije. Treći projekt je izgradnja javnih garaža, u principu više manjih na lokacijama postojećih parkirališta. Do te ideje nismo došli paušalno, već temeljem analize gradova poput Ljubljane i Regensburga. Svaka garaža koštala bi pet do šest milijuna eura, a primjer jedne lokacije je prostor ispred FET-a. Garaže bi se mogle realizirati preko Pula Parkinga. Smatramo da su cijene parkinga prevelike, a jedan od načina da se smanje je upravo veći broj parkirnih mjesta. S druge strane, visoke cijene dovele su do toga da bilanca Pula Parkinga može podnijeti investiciju u dvije garaže ovog ranga, sa oko 250 mjesta.

- Kako razvijati poduzetništvo u Puli?

- U Puli se poduzetništvo potiče uglavnom financiranjem kamata, što je relikt iz vremena kad su te kamate bile po sedam-osam posto. Danas ima puno drugih i kvalitetnijih načina da se aktivira taj sektor: stvaranje infrastrukture, efikasnija javna uprava, brže micanje administrativnih zapreka, podrška i otvorenost prema poduzetnicima u poslovanju. Gospopodarsku zonu treba aktivirati, to nije fraza. Želimo pružiti i dodatnu poduzetničku infrastrukturu. Smatramo da je to moguće kroz poslovno-inkubacijski centar, u kojem će biti i uredi, za IT sektor ili kulturnu i kreativnu industriju. To bi bio i poduzetnički inkubator sa sustavom mentora i riješenim financiranjem. Da mladi poduzetnici rade što manje grešaka i da mogu rasti. Jer za vrtiće, domove za starije i sve što nam je potrebno, prije svega moramo imati jako gospodarstvo u Puli.

- Uređenje centra?

- To je tema do koje nam je jako stalo. Lorena je povjesničarka umjetnosti i kroz ta znanja puno bolje vidi što se može napraviti, kako pomiriti zaštitu povijesnog centra i nove investicije kao što su interpolacije, uređenje fasada, ulica i trgova. Grad nam je neprimjerenog izgleda. Prvomajsku i Kandlerovu već jednom treba početi uređivati. Treba napraviti izvedbeni projekt za Rivu. Naravno, proširenu. Vrijeme nam brzo prolazi, uskoro će početi novi ciklus europskih fondova. Financiranje će se riješiti na ovaj ili onaj način, ali projekte moramo dovesti u fazu realizacije. Centar grada je naše ogledalo, tu nas ljudi vide. Mislim da im baš i ne izgledamo lijepo. A jednako važno, takav centar ni nama nije privlačan, što vidimo po broju naših sugrađana koji u njega dolaze.

- Ovi izbori su za vas i obiteljski projekt. U prvom planu ste vi i supruga, a na listi je i kćer.

- Lorena i ja godinama, ako ne dekadama, pričamo o politici u širem smislu. Lokalno već dugo iščekujemo procvat grada, ali to nikako da se dogodi. Očito postoje neke kočnice. Prema nama, to dolazi iz potrebe velikih političkih stranaka da "štite" neke svoje interese i da nisu otvoreni prema svima koji znaju i mogu dati rješenja. U mandatu gradonačelnika Zoričića, koji je nezavisni, očito se radi o neiskustvu i nepoznavanju upravljanja ljudima i procesima. Što se tiče naše kćeri, ona je jedna potpuno nova generacija i uz nju čujemo niz mladih koji su tek krenuli u "život". Čujemo što njih muči, koji su njihovi prioriteti i što očekuju od nas starijih i mudrijih.

- Planirate li duže ostati u politici?

- Da, namjeravamo ostati u politici, ali to ovisi i o podršci građana. Mislim da Lorena, kao kandidatkinja za gradonačelnicu, stoji vrlo dobro u ovoj fazi kampanje. Voljeli bismo da dobijemo povjerenje, siguran sam da bi Lorena bila odlična gradonačelnica. Njena široka vizija razvoja grada, izvrsnost i brzina u provođenju ciljeva, veliko radno iskustvo u upravljanju i ljudima i projektima, nepostojanje ega, nekofliktnost, sve su to odlične karakteristike koje gradonačelnik/gradonačelnica treba imati. A ona ih ima. Ja je najbolje poznajem, preko dvadeset godina zajedno živimo i stvaramo. Siguran sam da će to građani prepoznati i dati joj priliku. Kao što je pokazalo istraživanje, u drugom krugu može pobijediti aktualnog gradonačelnika i donijeti gradu jednu novu energiju i zajedništvo.