Pruga Lupoglav-Štalije: godinama je 'pijana' i posve zapuštena, no ozbiljno se najavljuje obnova

Nedavno smo pisali o teretnom vlaku koji jednom tjedno prometuje na kratkoj relaciji Lupoglav–Vranja kao milimetarskom pomaku u otužnoj priči s istarskom željeznicom. Kompozicija prevozi materijal za Rockwoloovu tvornicu kamene vune u Potpićnu, no do ondje ne može jer je pruga u nastavku, kod Kožljaka, uslijed aktivacije klizišta urušena, zbog čega je odavno zatvorena za promet.

U tom je smislu zanimljiva izjava predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Ivana Kršića s jučerašnjeg potpisivanja ugovora o obnovi dionice željezničke pruge državna granica–Buzet–Sveti Petar u Šumi.

„Studija revitalizacije pruge Lupoglava do Raše završena je“, kazao je, između ostalog, Kršić i dodao: „Uvrštavanjem pruga u Istri na sveobuhvatnu TEN-T mrežu otvaraju nam se vrata prema korištenju EU fondova. Kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u Istri, nema dijela pruge koji nije u nekoj od faza, bilo radova, bilo izrade dokumentacije, bilo natječaja za radove".

Što konkretno spomenuta studija, koja obuhvaća i željezničke kolosijeke u luci Bršica, znači za obnovu 53-kilometarske pruge Lupoglav-Štalije?

„Izrađeni su konačni prijedlozi idejnih rješenja, studije izvodljivosti, te analize troškova i koristi“, tehnički objašnjavaju iz HŽ Infrastruktue. No, ne otkrivaju detalje poput procjene iznosa investicije.

Analizirana je, dodaje se, opravdanost revitalizacije pruge, s obzirom na predviđene količine teretnoga prijevoza prema potrebama Lučke uprave Rijeka za terminal Bršicu, te predstoji izrada daljnje dokumentacije. Tako su predviđene dvije varijante za obnovu i uređenje željezničke trase: prva bi obuhvatila uređenje isključivo kritičnih dionica, dok bi druga podrazumijevala kompletnu obnovu pruge.

Pojednostavljeno, iz Željeznica žele poručiti da je napravljen prvi "papirnati" korak u obnovi tzv. Raške pruge.

To se, međutim, nekome s terena može činiti kao prvoaprilska šala, s obzirom na trenutno stanje istarske željeznice.

Osim toga, i ova je pruga slika potpunog zanemarivanja prometne infrastrukture. Naime, za nju se već ustalio naziv „Pijana pruga“ zbog urušavanja kod Kožljaka - i kao takva je prerasla u turističku atrakciju, kulisu za fotografiranje - dok je kod Potpićna zarasla poput džungle. Dalje, pak, prema Mostu Raši, u Lugu, nedostaje i manji dio šina.

Povrh svega, općepoznato je koliko je u nas dug put od projekcijskog platna do realizacije, pa javnost, dojam je, sa sumnjom dočekuje ovakve najave iz HŽ-a.

Inače, tzv. Raška pruga prolazi kroz općine Lupoglav, Kršan, Pićan, Svetu Nedelju i Rašu, gdje se nalazi i kolodvor. Izgrađena je nakon Drugog svjetskog rata radi prijevoza raškog ugljena. Predstavljala je početak povezivanja istarskih željeznica s Hrvatskom, koji se do danas nije dogodio.

Promet prugom, prema Istrapediji, najveći je bio 1966. godine, kada je prevezeno 600 tisuća tona, a otad je zbog manje eksploatacije ugljena opadao sve do 1979. godine, odnosno otvaranja luke za drvo i stoku u Bršici. Povećanom prijevozu tereta pridonijele su i ostali privredni subjekti poput cementare Koromačno i Termoelektrane Plomin. Nakon 1991. promet ponovno opada, a zbog klizišta kod Kožljaka pruga je potkraj 2009. zatvorena za promet i otada propada.