Dr. Mladen Zeljko: TE Plomin C bit će tržišno konkurentan i ekološki prihvatljiv

Potaknut činjenicom da znatno više medijskog prostora, kada je riječ o energetskom razvoju, dobivaju potpuni nestručnjaci za razliku od onih koji u tom sektoru rade desetljećima, doc.dr.sc. Mladen Zeljko s energetskog instituta Hrvoje Požar postavio je brojna pitanja tijekom svog izlaganja na okruglom stolu hrvatskog ogranka CIGRE-a, koji je u suradnji s Večernjim listom održan 19. travnja na zagrebačkom FER-u.

„Mi smo Hrvatsku po tom pitanju doveli u situaciju apsurda. Ako se osvrnemo na zadnjih nekoliko godina i pogledamo tko je sve i koliko prostora dobio u medijima kada je u pitanju energetika, onda možemo zaključiti da nitko od nazočnih danas, koji ujedno predstavljaju kremu naše energetike, nije dobio dovoljno medijskog prostora“, istaknuo je Zeljko.

Postavio je sebi i prisutnima pitanja što je to uopće planiranje u energetskom i elektroenergetskom sustavu te koliko ljudi u Hrvatskoj ima na tim poslovima i gdje su „ispekli“ zanat. Također je postavio i pitanje o tome kako se uopće dolazi do ideje izgradnje neke termoelektrane jer tome prethode vrlo složene analize. Koji se elementi uzimaju u obzir i koji elementi imaju ključnu ulogu prilikom odluke?

Vrlo je bitan, kada se govori o Plominu C, utjecaj na formiranje stava javnosti o tom problemu, pojasnio je Zeljko. „Koja je težina pojedinog stava ili mišljenja o potrebi i mogućnosti gradnje jedne elektrane? Tko je taj koji odlučuje je li neki projekt isplativ ili nije?“, upitao se Zeljko.

Kada je riječ o TE Plomin C, Zeljko je istaknuo kako se često mogu čuti mišljenja kako je ugljen neisplativ i preskup, a plinski je blok jeftiniji i prihvatljiviji za okoliš. Citirao je jedan od novinskih natpisa s iznesenom tvrdnjom da Plomin ne treba graditi, jer će se plinofikacijom Istre potrošnja električne energije ubuduće smanjiti za barem 20 % uz ocjenu da bi gradnja novog bloka TE Plomin prouzročila veće ekonomske nego ekološke štete, jer se ne zna ni tko su investitori, a ni koji je rok izgradnje.

Ujedno se i zapitao kako je moguće uz intenzivan razvoj tehnologije i stalna poboljšanja tvrditi da se Hrvatska nalazi na radikalnom putu povratka u 19. stoljeće odnosno u energetskom smislu, stoljeće ugljena. Naveo je pritom države uzore u promišljanju razvoja energetike te spomenuo primjere najrazvijenijih država svijeta poput Njemačke u kojoj se 46 % električne energije proizvodi iz ugljena, SAD-a gdje taj postotak iznosi 29 %  i Japana sa 25 %.

Kod planiranja bilo koje elektrane, nastavio je Zeljko, razmatra se njezin konkurentski položaj na tržištu koji u hrvatskom slučaju obuhvaća veliko područje od Švicarske i Italije na zapadu, preko Grčke na jugu, pa sve do Ukrajine na istoku. Također se uzimaju u obzir trend rasta potrošnje električne energije u Hrvatskoj, obilježja dnevnog dijagrama opterećenja i slično.

Za potrebe ovog Okruglog stola za analizu odnosa cijene MW/h iz projektirane TE Plomin C na ugljen i usporedne TE na plin, obuhvatio je aktualne tržišne cijene plina, ugljena, električne energije i emisijskih jedinica. Rezultati pokazuju da značajnu prednost ima ugljen te da će se cijena MW/h iz TE Plomin C kretati unutar raspona očekivanih cijena električne energije na tržištu jugoistočne Europe.

Zeljko je naglasio kako su svi planovi izrađeni u posljednjih dvadeset godina pokazali da je novi blok na ugljen u Plominu dio optimalnog rješenja za nadolazeće razdoblje. TE Plomin C ima svoje mjesto u elektroenergetskom sustavu, tržišno će biti konkurentan, a uz korištenje najboljih raspoloživih tehnologija bit će i ekološki prihvatljiv, smatra Zeljko. No, potrebno je poduzeti sve da se izbjegne i najmanja ugroza zdravlja ljudi.

„Ako se sve to poduzme, a na toj se lokaciji ne izgradi novi blok na ugljen, onda se to neće moći učiniti ni na jednoj drugoj lokaciji u Hrvatskoj. Svi se moramo potruditi da energetika kao struka bude tretirana na pravi način što će rezultirati jasnijim rješenjima i olakšati donošenje važnih investicijskih odluka“, zaključio je Zeljko. (Danijela Bukvić)