Miletić najavljuje proširenje Radne skupine: uz Holcim, pratila bi Calucem, Kaštijun, Plomin i Rockwool

Istarski župan Boris Miletić najavio je na današnjoj konferenciji za medije da će predložiti proširenje sastava i djelokruga Radne skupine za praćenje kvalitete zraka. Uz cementaru Holcim u Koromačnu, skupina bi obuhvatila cementaru Calucem u Puli, Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, TE Plomin i Rockwool te sanaciju prostora bivše Istraplastike u Pazinu.

Najava dolazi nakon ostavki troje članova Radne skupine i informacije da je dio otpada iz Gospića već energetski oporabljen u Koromačnu. Miletić je poručio da skupina nastavlja s radom te da je namjerava ojačati stručnjacima iz područja zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Dio otpada iz Gospića već oporabljen u Koromačnu

Govoreći o odluci Vlade od 10. rujna o energetskoj oporabi dijela neopasnog otpada s lokacije PPK Velebit u Gospiću u cementarama Holcim u Koromačnu i Nexe grupe u Našicama, Miletić je rekao da je za nju saznao iz medija. Nakon toga kontaktirao je nadležno Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a s predstavnicima lokalne samouprave Labinštine od Uprave Holcima zatražio da se otpad ne doprema u Koromačno.

Na izvanrednoj sjednici Županijske skupštine 21. rujna zatraženo je stavljanje Vladine odluke izvan snage i pronalaženje drugog rješenja. Tada je osnovana i Radna skupina za praćenje kvalitete zraka, uz zahtjev za izravnim prijenosom podataka o emisijama Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.

Prema priopćenju, na drugoj sjednici skupine, održanoj 7. listopada, utvrđeno je da je manji dio otpada iz Gospića već energetski oporabljen u Koromačnu, bez prethodne obavijesti skupini te lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

„Držim da takav način postupanja nije prihvatljiv. Ponovno smo zatražili potpunu dokumentaciju, sljedivost svih pošiljaka i dodatna mjerenja radi procjene mogućih zdravstvenih rizika“, rekao je Miletić.

Skupina je od Fonda, Holcima i Državnog inspektorata zatražila analize otpada, dokumentaciju o njegovu podrijetlu i oporabi, rezultate mjerenja emisija te podatke o inspekcijskim nadzorima. Prikupljenu dokumentaciju trebala bi analizirati na sljedećoj sjednici, nakon čega će o zaključcima obavijestiti javnost.

Miletić je pritom pojasnio da je dozvolu za energetsku oporabu otpada, odnosno postupak R1, izdalo nadležno Ministarstvo. Istarska županija izdala je dozvolu za postupak R5, koji se odnosi na korištenje određenih vrsta otpada kao sirovine u proizvodnji cementa.

Kaštijun: odvoz nagomilanih bala stajat će oko 11 milijuna eura

Druga tema konferencije bio je Kaštijun, o kojem će se 15. listopada u Pazinu održati zajednička tematska sjednica Skupštine Istarske županije i Gradskog vijeća Pule, na zahtjev građanske inicijative „Čist zrak, duga ljubav“.

Miletić je istaknuo da su neugodni mirisi prisutni od početka rada Centra te izdvojio tri izvora problema: odlagališno polje, nagomilane bale goriva iz otpada, poznatog kao SRF, i rad postrojenja.

„Kaštijun kao centar ne smije narušavati kvalitetu života ljudi koji tamo žive“, poručio je.

Prema njegovim riječima, svaki od tih izvora zahtijeva zasebno tehničko rješenje. Uz smanjenje širenja mirisa iz postrojenja i kvalitetnije prekrivanje odlagališta, naglasio je potrebu boljeg razvrstavanja otpada i većeg izdvajanja biootpada.

U priopćenju se navodi da je ugovoren odvoz i zbrinjavanje goriva iz otpada proizvedenog od 2022. do 2026. godine, uz predviđeni trošak od približno 11 milijuna eura.

Župan je ponovno pozvao na vlasničko i upravljačko restrukturiranje Kaštijuna kako bi u upravljanju sudjelovali svi istarski gradovi i općine koji financiraju sustav. Istarska županija ima 49 posto vlasničkog udjela, a Miletić je istaknuo da je za restrukturiranje potrebna suglasnost većinskog suvlasnika.

Kao srednjoročno rješenje predložio je organizacijsko povezivanje Kaštijuna s komunalnim društvima koja prikupljaju miješani komunalni otpad u Istri. Podsjetio je i da je u županijskom proračunu za 2026. osigurano 50.000 eura za stručnu podlogu za razvoj sustava gospodarenja biootpadom te podržao razmatranje bioplinskog postrojenja.

Od tematske sjednice očekuje konkretne zaključke, jasno određene odgovornosti i rokove provedbe.

„Građani s pravom očekuju rješenja, a ne prebacivanje odgovornosti“, rekao je Miletić.

Traži se uklanjanje otpada iz bivše Istraplastike

Na konferenciji je bilo riječi i o nepropisno uskladištenom otpadu na prostoru bivše Istraplastike u Pazinu.

Prema podacima iz priopćenja, Istarska županija u studenome 2019. izdala je društvu Natural Recycling Company dozvolu za gospodarenje otpadom. Državni inspektorat u srpnju 2020. utvrdio je nepravilnosti, među kojima su bile prekomjerne količine otpada i skladištenje izvan dopuštenih lokacija.

Budući da društvo nije postupilo po inspekcijskom rješenju, Županija je 16. listopada 2020., na prijedlog Inspektorata, ukinula dozvolu. Nadležno Ministarstvo potom je odbilo žalbu društva.

Miletić je rekao da Županija nema inspekcijske ovlasti te da je postupila nakon zahtjeva Državnog inspektorata. Cilj je sada, poručio je, ukloniti otpad i sanirati prostor.

U sklopu najavljenog proširenja Radne skupine posebno je istaknuo i potrebu analize okolišnih dozvola i propisanih graničnih vrijednosti emisija u cementari Calucem u Puli, zbog zabrinutosti građana.