Tragična priča Drage Hedla o životu i smrti njegovog sina Matije, znanstvenika na američkom Univerzitetu Yale

Veoma emotivno bilo je predstavljanje knjige Drage Hedla 'Matija' koje je u svom ciklusu 'BOOKOUT – knjižnica izvan zidova' priredila Gradska knjižnica Rovinj. Istraživački novinar, scenarist, romanopisac i književni kritičar, posebno poznat po trilogiji 'Šutnja' po kojoj je nastala uspješna Tv serija, je uz pomoć labinske spisateljice i humanitarke Morin Kudić govorio kako je napisao osobnu emotivnu priču o ocu i sinu. U knjizi pripovijeda o svom sinu Matiji, uspješnom znanstveniku i velikom ljubitelju glazbe i umjetnosti koji si je u naponu snage u 42. godini oduzeo život.

„Matija je bio u dilemi da li da upiše studij glazbe ili kemije, pa me upitao za savjet. Rekao sam mu da mu kemija osigurava sigurniju egzistenciju od glazbe. Ta me je sugestija dugo proganjala te bih roditeljima preporučio da prepuste djeci odluku čime će se baviti i što će studirati“, rekao je u uvodu Drago Hedl.

Pet godina od Matijine smrti Hedl se odlučio napisati knjigu o njemu. Slavenka Drakulić, koja je preživjela mnoge teške životne trenutke opisala jer ovu potresnu Hedlovu knjigu kao iscrpno, detaljno i bolno djelo iskupljenja. U pogovoru Miljenko Jergović je napisao da je 'Matija' knjiga o plaču i očaju ali i o čovjekovoj potrebi da artikulira tu bol te da se ponovno uspravi.

U Hrvatskoj si godišnje život oduzme 550 ljudi, dvostruko više od smrtno stradalih u prometu

„Trebalo mi je pet godine da se odlučim na bolno pisanje ove knjige. Nisam je napisao samo zbog sebe već i onih koji razmišljaju da si oduzmu život. U našoj zemlji godišnje si život oduzme 550 ljudi. Iako u prometu prosječno godišnje smrtno stradava dvostruko više ljudi prevencija je svakodnevna, dok je osobama sa suicidalnim mislima stalno dostupan tek jedan dežurni telefon i to u Zagrebu“, kazao je Hedl.

Da knjiga ne bi bila sumorna Drago Hedl prati život svog sina od djetinjstva. Riječju i slikom oslikava ga kao drago veselo dijete, punog empatije, koji je stalno nešto istraživao. Uz školu najveća mu je ljubav bila glazba pa je svirao na klaviru i flauti.

„Uz glazbu Matija je posebno volio povijest, književnost i lingvistiku, pa je govorio pet jezika. Nakon što je četvrtu godinu Gimnazije završio i SAD-u primljen je na Univerzitet Yale, jedan od najprestižnijih na svijetu. Kao posdoktorant biokemije posebno se bavio istraživanjem Crohnove bolesti. Bio je zatajan, pa smo tek kasnije saznali da se u istraživačkim laboratorijima Univerziteta Yale ne gaje prijateljstva već je takva konkurencija da se dnevno na poslu 10 do 12 sati. Neki si istraživači u laboratorij donose ležajeve i tu prespavaju da bi rano ujutro nastavili istraživati“, nastavio je Hedl

Agonija vraćanja Matijina tijela u Hrvatsku trajala duga 37 dana

Matijev ispušni ventil bila je Metropolitan opera u koju je odlazio svaku nedjelju. Znao je sve pojedinosti o pojedinoj operi, rado ih dijelio sa ljubiteljima glazbe ali nažalost u Osijek bi ljeti dolazio tek na desetak dana, koliko mu je trajao odmor.

„Nakon smrti sina preispitivao sam moj odnos sa svojim ocem i koliko sam to prenio na svog sina. Moj je otac rano preminuo ali me često podučavao, vodio u prirodu i na pecanje, pa smo imali veoma prisan otac. Kada je Matija odrastao ja sam bio glavni urednik Glasa Slavonije i bio sa na poslu do kasno u noć i rotacije novina. U vrijeme kada sam dolazio kući na ručak Matija bi bio u školi. Da mogu vratiti vrijeme više bih se posvetio obitelji nego poslu“, poručio je Hedl.

Kada je do njega došla vijest da je Matija izvršio suicid nije mogao vjerovati, a najteže mu je bilo kako to reći njegovoj majci Ljerki, prvoj supruzi. Uslijedila je prava agonija povratka Matijina tijela u Osijek konja je trajala dugih 37 dana, pa stoga i knjiga ima toliko poglavlja.

Posmrtni ostaci Matije Hedla vraćeni tak nakon intervencije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović

„Sa Ljerkom sam otputovao u američki grad New Haven gdje je Matija živio da bi preuzeli njegovo tijelo i transportirali ga u Hrvatsku. Naišli smo na nepremostive administrativne prepreke pa smo se morali obratiti našem Veleposlanstvu. Ni oni nam nisu mogli pomoći sve dok se američkim vlastima nije izravno obratila naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. U jednom trenutku sam im rekao da predsjednik Trump od svake države gdje su SAD ratovale traži povratak tijela preminulih vojnika, a nisu u stanju isporučiti posmrtne ostatke jednog istraživača koji je radio za njihov Univerzitet Yale“, zaključio je svoju emotivnu priču Drago Hedl, više puta prekidan pljeskom podrške prisutne publike.

Matijin neostvareni san bio je otvaranje malog kazališta za mlade. Nakon njegove smrti Ljerka Hedl je njegovom ušteđevinom osnovala Zakladu Matija Hedl u osječkoj Glazbenoj školi Franje Kuhača za stipendiranje nadarenih glazbenika. Dragu Hedl je zakladi poklonio svoje autorska prava knjige Matija, koja je doživjela već četvrto izdanje. Tako će se život Matije Hedla nastaviti kroz zakladu.

Život Matije Hedla nastavlja se kroz Zakladu pokrenutu njegovom ušteđevinom

Nakon predstavljanje knjige Hedl je odgovarao na brojna pitanja, posebno o tome da mu se obraćaju roditelji koji su na sličan način izgubili svoju djecu pa se međusobno tješe. Nakon izlaska knjige Hedlu se iz SAD-a javila psihologica kojoj se Matije povjeravao rekavši da je s velikim ponosom govorio o roditeljima, djedovima i bakama.

Javili su mu se i Matijini kolege s Yalea. Posebno je intrigantno bilo javljanje jednog studenta iz Južne Koreje koji im je pisao o mobingu koji se vrši nad istraživačima, posebno onima koji nisu iz SAD-a. Pisao im je i o slučaju Matije u čiji su laboratorij poslali istraživačke organe da bi provjeravali njegova istraživanja.

„Nakon ovih saznanja obratili smo se mentorici istraživačkih laboratorija i rektoru Univerziteta ali nismo dobili nikakve suvisle odgovore. Međutim, doznali smo da je u posljednje pedeset godina 25 znanstvenika s Yalea izvršilo samoubistva, pa je možda istraživanje Matijinog rada bilo okidač za njegov suicid. Doznali smo i da su roditelji jednog istraživača koji je izvršio samoubistvo najavili tužbu protiv Univerziteta koje im je nagodbom isplatilo tri milijuna eura. O tome što smo sve saznali imao bih materijala za još jednu knjigu ali ne znam da li bih u 77. godini imao vremena i snagu ponovno preživljavati traume koje sam doživljavao pisanjem ove knjige“, dodao je Drago Hedl.