ŽELE OPORABITI VEĆINU SMEĆA IZ HRVATSKIH CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Iz Holcima odgovorili što spaljuju, od čega se sastoji gospićki otpad te u kojem slučaju ga neće preuzeti

Piše: Mirjana Vermezović Ivanović

07.10.2026 - 09:15
Foto: Srećko Niketić/Pixsell
Foto: Srećko Niketić/Pixsell

Nakon što je najava spaljivanja gospićkog otpada, za koji se tvrdi da je neopasan, uznemirila stanovnike Koromačna i okolice koji već danima blokiraju cestu prema cementari, pitanja o ovoj osjetljivoj temi uputili smo Upravi Holcima. Tim više što je direktor ove tvornice Mihajlo Mirković nedavno kazao da takvu vrstu alternativnog goriva iz otpada koriste već više od 20 godina.

 

Prije svega kažu da su dozvole za gospodarenje otpadom (izdaju ih Ministarstvo zaštite okoliša i Istarska županija op. a.) objavljene u javnom Registru djelatnosti gospodarenja otpadom (ReDGO). Dozvole obuhvaćaju sve vrste otpada koje Holcim može termički i materijalno oporabljivati u procesu proizvodnje cementa, kao i maksimalne dopuštene količine, kažu iz Holcima Hrvatska.

- Koliko je takvog otpada cementara spalila do sada, odnosno koliko dugo spaljuje otpad?

- Da bismo smanjili ugljični otisak, od 1999. godine Holcim koristi razne vrste otpada kao zamjenu za ugljen i petrol koks, što znači da taj proces traje dulje od četvrt stoljeća. Trenutačno se oko 60 posto energije dobiva iz goriva iz otpada i drugih vrsta neopasnog otpada, a 40 posto iz petrolkoksa.

Nema nusprodukata

Godišnja količina otpada koja se termički oporabi ovisi o godišnjoj proizvodnji cementa. Tako za proizvodnju oko 600 tisuća tona cementa, Holcim može oporabiti oko 50 tisuća tona neopasnog otpada i 20 tisuća tona tradicionalnog goriva.

- Koji su nusprodukti po okoliš koji nastaju spaljivanjem takvog otpada?

- U peći se tijekom proizvodnje cementa nalazi oko 90 posto kamena vapnenca kao sirovine i 10 posto goriva. Zbog toga, da bismo osigurali razinu dozvoljenih emisija i kvalitetu cementa, kontinuirano se prati sastav, kako goriva iz otpada, tako i svih sirovina i goriva koji ulaze u tehnološki proces. U tu svrhu Holcim Hrvatska ima opremljene laboratorije i tim stručnih zaposlenika koji svakodnevno rade brojne analize prema planu kontrole kvalitete. Također, kao dodatan mehanizam kontrole Holcim Hrvatska radi i eksterne analize i kontrole putem ovlaštenih laboratorija.

Važnim ističemo da se gospodarenje otpadom u tvornici cementa u Koromačnu obavlja kroz zatvoreni sustav. Otpad dolazi u zatvorenoj kamionskoj prikolici ili cisterni. Svaka vrsta otpada ima svoj zaseban zatvoreni skladišni prostor, a doziranje u peć također je zatvoreno.

U procesu ne nastaje otpad kojeg bi trebalo naknadno zbrinjavati ili odlagati. Naime, zbog specifičnosti tehnološkog procesa i iznimno visokih temperatura u peći, sav pepeo koji preostane nakon izgaranja u potpunosti se veže u klinker od kojeg se proizvodi cement tako da nema nastajanja nusprodukta.

Zbog toga je vrlo važna kontrola kvalitete svih ulaznih materijala, kako bismo osigurali da sve emisije budu ispod graničnih vrijednosti, a cement u skladu s europskom normom.

Dodatna mjerenja emisija

 - O kakvom se konkretno tzv. neopasnom otpadu iz Gospića (300 tona) koji bi se trebao spaliti u Koromačnu radi i razlikuje se on od onog koji ste dosad spaljivali? Koji su nusprodukti po okoliš koji nastaju spaljivanjem takvog otpada?

 - Kada je riječ o 300 tona neopasnog otpada iz Gospića, radi se o materijalu koji se sastoji od plastike, gume i ostalog neopasnog otpada. Važnim ističemo činjenicu, ukoliko akreditirani laboratoriji koji uzima i analizira navedeni neopasni otpad utvrdi da on ne zadovoljava uvjete koji su propisani dozvolama, takva pošiljka, odnosno otpad neće biti zaprimljen u Holcimovu tvornicu u Koromačnu na obradu. S obzirom na to da iz proizvodnje cementa izlaze emisije kroz dimnjak i cement, važno je unaprijed analizirati sve ulazne materijale da bismo osigurali emisije ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti, a da proizvedeni cement bude sukladan europskoj normi.

To znači da će se i nadalje osiguravati da prilikom energetske oporabe otpada iz Gospića sve emisije budu ispod graničnih vrijednosti, a sukladno svim pravilima. Da bismo osigurali dodatnu sigurnost prilikom stručnog i odgovornog procesa oporabe otpada iz Gospića i proizvodnje cementa, Holcim Hrvatska uveo je dodatna mjerenja emisija iz dimnjaka te jednu dodatnu imisijsku stanicu.

- Otkud dolazi otpad koji se sada spaljuje u Koromačnu: je li riječ o uvoznom ili domaćem otpadu, stiže li i kakav te koliki dio s Kaštijuna?

- Holcim oporabljuje otpad iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Austrije. Uvoz otpada sukladan je hrvatskim i europskim zakonima. U 2025. godini Holcim Hrvatska završio je investiciju od 35 milijuna eura koja je omogućila da se fosilna goriva kao što su ugljen i petrol koks zamijene zamjenskim gorivom iz otpada iz regionalnih centara za gospodarenje otpadom. U 2026. godini iz Kaštijuna je oporabljeno oko tri tisuće tona otpada, a ukupno iz Istre više od pet tisuća tona. Dugoročan cilj je oporabiti većinu otpada iz hrvatskih centara za gospodarenje otpadom (u Hrvatskoj ih je pet, op. a.).

Uvijek ispod graničnih vrijednosti

- Tko i na kojim lokacijama kontrolira emisije iz tvornice, radi li to Zavod za javno zdravstvo Istarske županije ili netko drugi? Je li bilo prekoračenja i kojih tvari, kolika su ta prekoračenja bila i koliko su se puta ponovila? Na koji način tvornica namjerava ukloniti neugodne mirise na koje se žale stanovnici?

- Za tvornicu se kontroliraju emisije (ono što izlazi iz dimnjaka) i imisije (ono što se mjeri pri tlu i određuje kvalitetu zraka na nekom mjestu).

Pravilnik o praćenju emisija (ono što izlazi iz dimnjaka) onečišćujućih tvari u zrak određuje kako je Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije zadužen za vođenje sustava o praćenju emisija. Sustav je javno dostupan na poveznici https://iszz.azo.hr/stacion/mjer.html?tip=Kontinuirana&vid=5&cid=27.

Već gotovo 20 godina svaki dan u ponoć Holcimova se kontinuirana mjerenja automatski prenose na taj portal i javno su vidljiva i dostupna.

Radna skupina koju je nedavno postavila Skupština Istarske županije zatražila je da se na sličan način omogući direktan prijenos trenutnih mjerenja na server Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije što Holcim Hrvatska podržava, zbog čega su zatražene upute od strane Nastavnog zavoda prema kojoj će se programirati prijenos signala.

Istovremeno u pripremi je i prikaz polusatnih mjerenja na službenoj internetskoj stranici Holcima Hrvatska na kojoj se već duži niz godina prikazuju i dnevni prosjeci emisija na poveznici: www.holcim.hr/odrzivi-razvoj/Izvjesca-o-odrzivom-razvoju. Ističemo kako su mjerenja emisija predmet svake inspekcije zaštite okoliša.

Spriječit ćemo neugodne mirise

Sva mjerenja Holcima Hrvatska su uvijek ispod propisanih graničnih vrijednosti i u skladu s dozvolama. Podaci koji su izneseni u javnosti odnose se na polusatne vrijednosti, međutim, prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, za suspaljivanje otpada kod tehnološkog procesa dobivanja cementa, propisano je da su polusatne vrijednosti potrebne samo za izračun srednjih dnevnih vrijednosti.

Nadzor imisija (ono što se mjeri pri tlu i određuje kvalitetu zraka na nekom mjestu) obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije. Holcim je prije 20 godina uložio u automatsku mjernu postaju te u elaborat na temelju kojeg je određeno mjesto za postavljanje imisijske stanice. Sva mjerenja javno su dostupna na poveznici: https://iszz.azo.hr/iskzl/postaja.html?id=40.

Da bi se dodatno osigurala transparentnost mjerenja, Holcim Hrvatska je na mjernu stanicu u Brovinju unajmio automatsku imisijsku stanicu od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na kojoj se može pratiti kvaliteta zraka: https://zrak.infomedica.hr/mobilna-stanica-koromacno.   

Pritužbe sugrađana Koromačna na povremene neugodne mirise Holcim Hrvatska shvaća ozbiljno, zbog čega su osigurane dodatne analize i istraživanja kako bi se sveli na minimum te spriječili. Vezano za bijeli trag koji je stanovnicima vidljiv na izlazu iz dimnjaka, on nastaje zbog prirodne kondenzacije pare u doticaju s vanjskim zrakom te nema utjecaja na kvalitetu zraka.

Imaš vijest? Podijeli je s nama putem Vibera ili WhatsAppa

Posljednje novosti