Foto Željeznica donijela veliki napredak Istri, a posebno Kanfanaru kao važnom čvorištu

Uz Dan općine Kanfanar u galeriji Malenica otvorena je izložba '150 godina Istarske željeznice'. Autor Josip Orbanić, doktor prometnih znanosti, istraživač i kroničar istarskih i slovenskih pruga je veći dio izložbe posvetio Kanfanaru, koji je nakon izgradnje odvojka pruge za Rovinj postao važno prometno središte.

„U vrijeme izgradnje pruge Kanfanar – Rovinj na području ovdašnje općine živjelo je tek tisuću, a pred Drugi svjetski rat čak 2.800 stanovnika. Nova je pruga bila značajna i za Rovinj koji je u to vrijeme bio najveći istarski grad s razvijenom industrijom“, rekao je otvarajući izložbu Josip Orbanić.

LP ploča sa zvukovima lokomotiva

Na izložbi se mogu vidjeti brojne fotografije, počevši od školske koja dočarava napredak koji u prometu donosi željeznica. Tu su nadalje katastarski planovi pruge Kanfanar – Rovinj i nacrti za njenu gradnju. Orbanić je za ovu prigodu prikupio i brojne predmete vezane za željeznicu, posebno uniforme iz vremena Jugoslavije i Hrvatske.

Posebno je bilo zanimljivo slušanje LP gramofonske ploče koju je 1972. izdala renomirana diskografska kuća Decca. Na ploči su snimljeni zvukovi posljednjih parnih lokomotiva na prugama Istre i Slovenije, kojima je upravno pripadala Istarska željeznica. Primjerice, snimljen je snažan zvuk parnjače na usponu za Rekitovec.

Posjetitelji izložbe, među kojima su bili brojni bivši željezničari, mogli su na izložbi kušati vina vinarije Lunika Daniela Bastijančića iz Brajkovići. Vinogradi ove vinarije smješteni su uz nekadašnju prugu Kanfanar – Rovinj, sadašnju biciklističku i pješačku stazu. Stoga su nazivi vina romantična rekonstrukcija putovanja nekadašnjom sporom prugom koja je povezivala živote, ljubavi i sudbine ovdašnjeg življa.

Orbanić živa enciklopedija istarske i slovenskih željeznica

Josip Orbanić, koji živi na relaciji Kanfanar – Ljubljana, živa je enciklopedija slovenskih i istarskih željeznica i vlakova. Paralelno s profesionalnom karijerom željeznice su mu bile i hobi, pa je kao  stručnjak za željezničku tehnologiju vodio kako kaže 'paralelni život' kao kolekcionar i publicist. Željeznica mu je u genima. Otac mu je bio željezničar, a rođen u Dolenjim Pucićima kod Žminja, uz samu prugu.

Nakon prve knjige o Istarskoj željeznici izdao ih je još 12 posvećenih željezničkom prometu koji u svijetu doživljava renesansu. Uz njih u slovenskoj bibliografiji Cobiss može se naći čak 330 njegovih objava. Za hrvatsku znanost najznačajnija mu je enciklopedijska knjiga 'Promet u Istri: od Argonauta do Ipsilona'.

Orbanić se u svom radu služi bogatom arhivskom građom o povijesti željeznica iz Ljubljane i Trsta. Ondje je pronašao brojne knjige i članke, a mnogo je toga pročitao na talijanskom i njemačkom jeziku. Kad je riječ o Istarskoj željeznici jedan od najbogatijih izvora bila mu je Naša sloga, koja je izlazila od 1870. do 1915. godine i donosila mnoštvo podataka na hrvatskom jeziku.